On je to saopštio odgovarajući na pitanje poslanika Miloš Konatar (GP URA) koga je zanimalo koliko je trenutno malih hidroelektrana u radu, koliko je ugovora raskinuto i tužbenih zahtjeva podnijeto po tom osnovu. Njega je interesovalo i koliki je iznos tih tužbenih zahtjeva, te što je do sada Vlada preduzela kako bi se ti problemi riješili i kakva je dalja politika Vlade vezano za male hidroelektrane.
Bojanić je kazao da su trenutno u radu 32 mini hidroelektrane, koliko su i zatekli kada su došli na vlast.
„Ova vlada neće davati nove koncesije i neće nastaviti politiku nove vlade. Dosadašnjim pristupom je pokazana velika neozbiljnost, a negativne posljedice će građani tek osjetiti“, kazao je on.
Bojanić je istakao da je do sada raskinuto 17 ugovora o koncesiji, od čega je pet raskinuto na osnovu sporazuma o raskida ugovora. Od tih 17, nova Vlada je raskinula 10, od čega jedan sporazumno.
„Mi smo napravili smo veliki korak. Vlada je na predlog ministarstva usvojila Uredbu o stavljanju van snage kojima se ukidaju subvencije za struju iz obnovljivih izvora. Nažalost to važi za nove koncesionare, ne možemo se vratiti unazad i poništiti sve ono što je bilo u skladu sa Zakonom o energetici koji je bio nakaradan. Dakle, više nema podsticanja za izgradnju novih objekata i nema podsticajnih cijena“, kazao je on.
Kraj novembra i dalje rok za završetak dionice auto-puta
Konatar je dodatno pitao da li će do kraja godine građani moći da koriste auto-put, da li će taj jedan od najvećih projekata moderne Crne Gore biti tada u funkciji.
„Ušli smo u pregovore da vidimo kako da se riješi problem. Zajedničko rješenje je nađeno u vidu kompromisa, aneks 6. je imao oznaku tajnosti, sad je dostupan javnosti. U njemu jasno stoji da je rok završetka gradnje 30 novembar s tim što mi kao investitor zadržavamo pravo naplatu penala od 16. novembra prethodne godine. Optimista sam i dalje da će taj 30. novembar biti rok završetka“, kazao je Bojanić povodom pitanja o autoputu.
On je pohvalio angažovanost Ambasade Kine kada je riječ o ovom Projektu.
“Užurbano se radi. Nijesmo riješili do kraja dio oko tehničke dokumentacije. Imamo problem oko sistema koji treba da bude pušten kroz tunele. Očekujem da ćemo i to riješiti”, naglasio je Bojanić.
Javnost zaobiđena prilikom dodjele pomoći državnim preduzećima
Odgovarajući na pitanje poslanika Dragiše Ivanovića (SNP) o zlouptrebama u državnim preduzećima, Bojanić je podsjetio da je MKI prilikom formiranja napravilo dva nova odjeljenja – za borbu protiv korupcije i za unaprjeđenje korporativnog upravljanja u kompanijama sa većinskim državnim vlasništvom.
„U oba odjeljenja imamo po dva zaposlena koji su došli do 11 prijava. Odjeljenje za borbu protiv korupcije predalo je u proteklih šest mjeseci na nekoliko tužilačkih adresa, kao i na adresu Skupštine, ukupno 11 informacija o mogućem postojanju krivičnih djela u državnim kompanijama čiji nadzor obavlja MKI“, podsjetio je ministar.
Kako je kazao, Skupština je dobila pet od 11 informacija sa detaljnim prilozima od kojih je posljednja informacija o mogućem postojanju krivičnih djela nastalih prilikom i nakon zaključivanja ugovora za iznajmljivanje brodova AD Barska plovidba britanskoj kompaniji Sea Pioneer.
„Prethodno je Skupštini u januaru predata informacija o mogućem postojanju krivičnih djela u vezi sa kupovinom dva broda na kredit za potrebe Crnogorske plovidbe AD Kotor i pozajmicama Vlade za otplatu kreditnog duga. Istog dana Skupštini je predata informacija o mogućem postojanju krivičnih djela o kupovini dva broda na kredit za potrebe Braske plovidbe AD Bar i pozajmicama Vlade za otplatu kreditnog duga.
On je istakao da je mnogo ovih otplata što za MA, što za navedena dva slučaja išlo internim odlukama Vlade bez održavanja sjednice a u bilansima njihovim se, kako kaže, knjižio prihod. Tako da je javnost, naglašava, bila zaobiđena.
„Tek kad smo ušli tamo smo krenuli da vadimo dokumenta i vidimo da to što neko knjiži kao prihod te godine je u stvari nije prihod od poslovanja nego iz interne odluke Vlade jer su im pumpali pare i spašavali ih od propasti, a ovamo izigravali neke velike rukovodioce“, kazao je Bojanić.
Bojanić: Upoznat sam sa imenovanjem Perunovića i dao sam mu podršku
Poslanica Suzana Pribilović (DPS) pitala je Bojanića da li je upoznat da je državni sekretar njegovog resora, Marko Perunović, imenovan za člana Odbora direktora privrednog društva Energogas koje djeluje i u Crnoj Gori.
„Ovo iz razloga jer MKI vrši nadzor nad sprovođenjem zakona o energetici kojim se uređuju energetske djelatnosti što znači i organizovanje i upravljanje tržištem gasa, a samim tim i nad privatnim preduzećem Energogas“, pojasnila je Pribilović.
Bojanić je kazao da je bio upoznat sa imenovanje Marka Perunovića i da mu je dao podršku.
„Izabran je za člana Energogasa, koja nije privatna nego državna kompanije u 100 posto vlasništvu Srbije Energogasa. Dao sam mu punu podršku kako bi pomogao rješavanju nagomilanih rješenja preduzeća Energogas koji su dobrim dijelom posljedica nečinjenja prethodne Vlade.
Kompanija je, kako kaže, dugo vremena bila lider na tržištu gasa u Crnoj Gori da bi lošom upravljačkom politikom u prethodnom periodu bila dovedena u nezavidnu poziciju sa dugom od skoro 2,5 miliona eura, blokiranim računom i velikim brojem zaostalih zarada.
„Sindikat Energogasa se više puta obraćao Minisztartsvu ekonomije, međutim, nijesu dobili nikakav odgovor. Perunović je za dva mjeseca riješio probleme kompanije i omogućio da 37 radnika neometano radi. Na zahtjev radnika i uprave Perunović je imenovan za člana odbora direktora Energogasa 13. maja 2021. godine kako bi svojim znanjem doprinio daljem oživljavanju ove kompanije“, naveo je Bojanić.
