Dodala je da ovim stavom brani estetiku, ne bilo kakvu ideologiju.
“Mora da branim princip da oni koji ne znaju ništa o umjetnosti ne smiju da odlučuju o statusu jednog umjetničkog djela. To je opasno. Želim da im stavim do znanja da nijedna žrtva nema naciju niti etničku ili religioznu pripadnost i to mora svima biti jasno”, poručila je Bogojević.
Umjetnički direktor GMIFF Slobodan Marunović, istakao je da se ovaj festival nalazi među 40 najznačajnijih „zelenih“ na svijetu, ali da je ove godine u kategoriji „Ekologija duše“ težio da predstavi svojevrsni „memory concept” balkanskih tragedija sa jasnom porukom „da se nikada ne ponove".
“U tom kontekstu, naša je želja bila da prikažemo tri velika ostvarenja, bosansko-hercegovački “Quo vadis, Aida” Jasmile Žbanić, hrvatski “Testament” Lordana Zafranovića i srpski “Dara iz Jasenovca”, Predraga Antonijevića“, pojasnio je Marunović.
Potom je pročitao i prepisku sa producentima filma “Dara iz Jasenovca”, zbog, kako je rekao, insinuacija u javnosti da je festivalski koncept ove godine u kategoriji "Ekologija duše" bio pristrasan. Taj film, kako je kazao, i pored najbolje volje, zbog komplikovanih procedura, nijesu uspjeli da dobiju i uvrste u program.
“Vatru je lako zapaliti, ali je požar teško ugasiti. Nakon reagovanja određenog dijela političke javnosti i negativnih reakcija na društvenim mrežama zbog prikazivanja briljantnog filma Jasmile Žbanić, odlučili smo da napravimo kompromis i da ostvarenje “Quo vadis, Aida” ostane u festivalskom programu, ali da bude prikazano na našoj online plaformi čim se za to steknu tehnički uslovi narednih dana. Na istoj platformi prikazaćemo i film “Testament”, kazao je Marunović.
Ova iznuđena odluka, kaže, donijeta je, ne iz straha od prijetnji anonimnih ,,junaka” skrivenih iza pseudonima na marginama društvenih mreža i života, već iz razloga što je moto ovog festivala povezivanje naroda i kultura a ne mržnja i podjele.
Umjesto “Quo vadis, Aida”, kako je dodao, ovogodišnji festival biće otvoren sjutra u 20:45 sati na Crnom jezeru projekcijom prvog crnogorskog filma "Voskresenja ne biva bez smrti” Vladimira Popovića.
Organizatori festival istakli su danas da manifestacija ima serioznu pripremu. Marunović je ukazao da festival zbog aktuelnosti u primarnoj kategoriji „Ekologija“, ove godine obuhvatio ostvarenja domaće tj. crnogorske produkcije iz 2021. i 2020. godine.
„To su ostvarenja koja se bave devastacijom prirode kao što su filmovi „Prilika“, koji se bori protiv izgradnje mini-hidroelektrana i borbi protiv stavljanja rijeka u cijevi u Barama kraljskim, film „Naša Pljevlja - Naše deponije“ koji govori o dugogodišnjim problemima koji tu opštinu prate i mnogi drugi. Zato nije jasno zašto te teme, koje direktno utiču na živote građana, nijesu bile predmet ovolike pažnje ranije. Jer, zapravo je to cilj našeg filmskog festivala, da budimo odgovornost kod javnosti kada su u pitanju teme od interesa za sve nas kao zajednicu sačinjenu od različitosti, a cijenimo ujedinjeni u ideji da stvorimo naše društvo po mjeri svih građana i građanki, a ne pojedinaca ili organizacija koje otimaju, ruše, degradiraju naše društvo“, istakao je Marunović.
Na konferenciji za novinare obratila se i predstavnica Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Tamara Brajović koja je govorila i o jubileju - 30 godina od proglašenja Crne Gore za ekološku državu.
„U našoj iskrenoj želji da podržimo jedan festival ekološkog filma, tu smo i da podržimo poruku da se ne dijelimo, jer ni priroda ni ekologija ne poznaju granice“. Ministarstvo nije imalo uticaj na selekciju filmova niti na njihovu konačnu odluku koja se tiče izostavljenog filma“, kazala je Brajović.
Do 2. avgusta, u okviru sedmog izdanja GMIFF-a publika će biti u prilici da pogleda 42 ostvarenja, u dvije kategorije - „Ekologija“ u kojoj je 16 filmova i „Ekologija duše“, u kojoj je 26 ostvarenja. Filmovi koje će publika narednih dana gledati, kako je najavljeno danas, ne dolaze samo iz Crne Gore i regiona (Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska), već i iz cijelog svijeta: SAD-a, Koreje, Italije, Švajcarske, Indije, Kine, Sirije, Španije, Danske, Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Meksika, Češke, Austrije, Francuske, Švedske, Irana, Finske i Bugarske.
