Po ovom rješenju, za v.d. direktora ne bi morao da bude biran jedan od aktuelnih pomoćnika Veselina Veljovića, već bi to mogao da bude bilo koji drugi policijski službenik, ili neko drugo lice van državne uprave koje zadovoljava uslove za tu funkciju.
Demokrate su ranije najavile da će predložiti Vladi da inicira promjenu člana 9 Zakona o unutrašnjim poslovima, uz napomenu da, ako to ne učini izvršna vlast, postoji mogućnost da to uradi i neki od poslaničkih klubova.
- U predlogu, između ostalog stoji: "U Zakonu o unutrašnjim poslovima ("Sl. list CG, br. 44/12,36/13,1/15 i 87/18) u članu 9, stavu 8 riječi "odrediti jednog od njegovih pomoćnika da obavlja poslove direktora zamjenjuju se riječima "odrediti službenika policije ili drugo lice van organa državne uprave koje ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana da obavlja poslove direktora. Demokrate ukazuju da je ustavni osnov za donošenje Zakona o unutrašnjim poslovima sadržan u odredbama člana 16 Ustava Crne Gore, kojima je predviđeno da se zakonom, u skladu sa Ustavom, pored ostalog, uređuju način ostvarivanja sloboda i prava, kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje, i druga pitanja od interesa za Crnu Goru - kazao je Bogdanović.
On je istakao da ne postoje opravdani razlozi da se, u slučaju prestanka funkcije direktora policije, krug osoba koje mogu biti određene za vršioca dužnosti direktora sužava isključivo na jednog od pomoćnika direktora policije.
- Kod činjenice da direktor bira tim svojih najbližih saradnika, realno je pretpostaviti da razlozi zbog kojih direktor policije više ne treba da obavlja tu funkciju, u cjelini ili u najvećoj m jeri, važe i za njegove pomoćnike. Aktuelni društveni trenutak u Crnoj Gori na to posebno ukazuje. Zato organ uprave nadležan za poslove policije i u postupku određivanja vršioca dužnosti mora biti otvoren i za kadrove koji dolaze van sistema državne uprave, a ispunjavaju zakonom propisane uslove za imenovanje direktora policije, navodi se u obrazloženju - objasnio je Bogdanović.
Prema njegovim riječima, predloženo zakonsko rješenje otvara upravo takvu mogućnost. U predlogu je ukazano da ne postoje izvori prava Evropske unije, niti potvrđene međunarodne konvencije sa kojima je potrebno usaglasiti ovaj zakon.
- Član 1 predloga zakona sadrži rješenje kojim se, u slučaju razrješenja direktora policije prije isteka vremena na koje je imenovan, ili u slučaju spriječenosti direktora da iz bilo kojih drugih razloga obavlja svoju dužnost, za obavljanje poslova direktora policije može odrediti službenik policije ili drugo lice van organa državne uprave koje ispunjava uslove potrebne za imenovanje direktora policije, umjesto sada važećeg rješenja po kojem se za obavljanje dužnosti direktora policije može odrediti samo jedan od pomoćnika direktora policije. Članom 2 određeno je vrijeme stupanja na snagu ovog zakona piše u predlogu koji je dostavljen ministru unutrašnjih poslova - dodao je on.
Boris Bogdanović u predlogu navodi da su razlozi za donošenje zakona po skraćenom postupku sadržani u potrebi da se blagovremeno, do kraja tekućeg Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore u 2020. godini, pitanje određivanja lica koje će obavljati dužnost direktora policije uredi na način koji će omogućiti da na tu funkciju može biti imenovano i lice koje ne dolazi iz struktura državne uprave.
