Senatoka Džen Šahin je tokom saslušanja 22. marta konstatovala kako je problem to što neke članice Evropske unije ne priznaju nezavisnost Kosova i pitala Blinkena da li državni sekretar razgovara s tih pet zemalja o tome te vidi li ikakav napredak.
"To pitanje se postavlja, ali mislim da nas ovaj sporazum stavlja na put prema priznanju od strane tih zemalja. Što se tiče same Srbije, to je pitanje za neko drugo vrijeme. Međutim, ostvarivanje normalnih odnosa bi imalo veoma pozitivne efekte na svakodnevne odnose. Mislim da ćemo u neko vrijeme doći do toga", kazao je Blinken ocijenivši da bi sporazum postignut u Ohridu 18. marta mogao podstaći preostalih pet zemalja da priznaju kosovsku nezavisnost.
Kipar, Grčka, Rumunija, Španija i Slovačka zemlje su koje još uvijek ne priznaju nezavisnost Kosova.
Blinken je u obraćanju američkim zastupnicima kazao kako je uključen u razgovore s kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Američki državni sekretar je ocijenio da "postoji pozitivan trenutak", te da bi bilo od pomoći da se i američki parlamentarci uključe kroz razgovore sa zastupnicima u Srbiji i na Kosovu.
"Oba lidera moraju navigirati s različitim mišljenjima svojih zastupnika o tom pitanju. Mislim da bi vaš glas o tome mogao napraviti tu razliku. Snažno to ohrabrujem, kao i angažman samih lidera", kazao je Blinken.
Lideri Srbije i Kosova su se na sastanku u Ohridu 18. marta usaglasili o Aneksu o primjeni Sporazuma o putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije.
Dogovoreno je i da ovi dokumenti postanu sastavni dijelovi procesa pridruživanja Srbije i Kosova Evropskoj uniji.
Specijalni predstavnik EU za dijalog, Miroslav Lajčak je u intervju za Radio Slobodna Evropa (RSE) objasnio da bez obzira na nedostatak potpisa, dogovor je pravno obavezujući za obe strane jer su se strane složile će ovaj dokument biti formalan putem izjave visokog predstavnika Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Žozepa Borelja, koja je data u subotu, 18 marta.
