Zato ne može ni da traži od banaka koje su koristile hologramski lik Bijelog anđela na platnim karticama da mu plate naknadu od skoro milion i po eura, kako je navedeno u tužbi Eparhije mileševske protiv dvadesetak banaka.
- Ministarstvo kulture jedino je nadležno da odobrava korišćenje nečega što spada u kulturno dobro države Srbije. Koliko mi je poznato, za to se ne traži bilo kakva nadoknada, bitno je samo da se dobro koje se koristi, u ovom slučaju to je lik Bijelog anđela, ne upotrijebi za nešto što je neprimjereno - kaže za “Blic” Vera Pavlović-Lončarski, direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Episkop mileševski, prema njenim riječima, nije vlasnik lika Bijelog anđela, da bi ih kao žig zaštitio u Zavodu za intelektualnu svojinu, što je pokušao.
- On je samo vladika koji je tu privremeno - kaže direktorka Zavoda i dodaje da svakako ne može da se poziva na autorska prava koja zastarijevaju poslije 50 godina.
Banke su lik Bijelog anđela koristile nakon što su dobile odobrenje i od Sinoda SPC (jula 1998. godine) i od Ministarstva kulture (jula 2000. godine), ali su i Crkva i Ministarstvo odobrenja povukli 2004. godine, baš u vrijeme kada je episkop Filaret prvi put zatražio od banaka da mu kao nadoknadu uplate 300.000 eura.
Tadašnji ministar kulture Dragan Kojadinović kaže za “Blic” da se ne sjeća detalja, ali dodaje da je Ministarstvo povuklo odobrenje nakon što je to Crkva tražila.
