Sa ovakvim kretanjem kursa očekujem da do kraja godine pređe 20.000, što je u dinarima uvećanje za 25 odsto u ovoj godini.
Kada bi sada trebalo da odlučimo da li da uzmemo kredit vezan za euro, dobro bismo razmislili da li nam je takva avantura potrebna - kažu supružnici Dragan i Marija Ilić iz Niša. Njihov kućni budžet iznosi 100.000 dinara (nešto manje od 1.000 eura), ali kažu da jedva sastavljaju kraj s krajem. Zbog rasta cijena hrane, komunalija, goriva, garderobe, tvrde da je njihov standard ove godine skoro upola niži nego lani.
- Da euro ne raste ovoliko brzo, mogli bi da štedimo ili investiramo, ali ovako je to teško ostvarivo. Samo od početka godine euro je porastao za 10 odsto, a nema firme u Srbiji koja je toliko mogla da poveća proizvodnju - priča Dragan. On ocjenjuje da su im obavezni mjesečni izdaci u oktobru za oko 30 odsto veći u odnosu na početak ove godine jer su od tada, osim eura, poskupjele skoro sve namirnice, kao i većina komunalnih troškova.
-Za hranu, uglavnom idemo jednom nedjeljno u megamarket. U januaru nas je takva sedmična kupovina koštala do 4.000 dinara (nešto manje od 40 eura), a sada ide i do 5.000 i 6.000 dinara. Ako dodamo i troškove pijace i sitne dnevne kupovine mjesečni izdatak za hranu prelazi 30.000 dinara. Čini nam se da je početkom godine hrana bila jeftinija bar 20 odsto - kažu Ilići.
-Sve je poskupelo. Imamo malu djecu i mnogo trošimo sve vrste mliječnih proizvoda, a tu nas podjednako pogađa i poskupljenje i nestašica. Najviše je poskupjelo povrće. Paradajz je sredinom avgusta koštao 100 dinara. Prošle godine u ovo vrijeme krompir smo plaćali 20, a danas je 40 dinara kilogram. U odnosu na početak godine, poskupjela je i garderoba. Za topliju garderobu (cipele/čizmice, jakna, pantalone, duks…) za dvoje djece potrebno je oko 30.000 dinara - dodaje Marija.
U Nišu je poskupela i voda pa im je i mesečni izdatak povećan sa 800 na 1.200 dinara, a i struja je skuplja za 11 odsto. Greju se na čvrsto gorivo i struju. U zimskom periodu, zbog struje, troškovi prelaze 15.000 dinara. Kažu da fiksni telefon nikada nisu manje koristili, a više plaćali.
Na skali troškova značajna stavka je i gorivo (koje je u ovoj godini poskupjelo 10 odsto) za šta izdvajaju 7.000 dinara. Mjesečni troškovi vrtića i dnevnog boravka u školi su oko 7.000 dinara. Na ove troškove treba dodati ekskurziju i školu u prirodi što je još oko 200 eura. Liječe se u državnim ustanovama, a kako su mala djeca često bolešljiva, primjećuju da se malo lijekova za djecu prepisuje na recept i da mnogo toga treba dodatno kupiti.
-Štedimo na svemu po malo, ali se zbog toga nismo odrekli ni jedne navike. Garderobu kupujemo isključivo na sezonskim rasprodajama. Pazimo i da ne plaćamo nepotrebne takse i kamate prema bankama - dodaju Ilići.
Nekoliko je razloga za sve veće siromaštvo, od rasta nezaposlenosti, preko kašnjenjenja u isplati zarada, pa sve do inflacije, slabljenja dinara i regionalne nerazvijenosti. Ovim riječima Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu, obrazlaže svakodnevni pad standarda, procjenjujući da je život za godinu dana poskupio za bar 50 odsto.
Na početku krize, stopa nezaposlenosti bila je 14 odsto, danas je 20 procenata. Rastao je i broj neklikvidnih preduzeća, pa danas tek 17 odsto privrednih subjekata daje plate svakog prvog u mjesecu. Isto toliko firmi kasni sa isplatama duže od 90 dana. Samo po osnovu deviznog kursa građani su za godinu dana osiromašili za oko 15 odsto. Euro koji je u novembru prošle godine vredio 93 dinara, danas je 107 dinara, a do kraja godine mogao bi da vrijedi i više, procjenjuju poznavaoci.
- Pad dinara prvenstveno povećava obaveze dužnika čiji su krediti u eurima – kaže prof Savić.
Prema računici „Blica” za samo godinu dana zaduženi građani su po osnovu kursnih razlika izgubili 75 milijardi dinara, na ukupan dug od 495 milijardi. Najveći udar pretrpjeli su građani sa stambenim kreditima koji čine više od ukupnog duga fizičkih lica prema bankama.
