Blic: Đorđević duguje oko 20 miliona eura

Izvor

Njegovo carstvo, sagrađeno na prodaji vode za piće, u proizvodnji vlastite kompanije “Si end Si” uz vodeće brendove poput “Voda voda” i “Gorki list” – pelinkovac, survava se nakon što je gotovo deset njegovih firmi otišlo pod stečaj zbog velikih dugovanja povjeriocima i državi na ime poreza. Računi više od 15 njegovih firmi su u blokadi. Đorđević duguje povjeriocima oko dvije milijarde dinara (nešto manje od 20 miliona eura).- Ništa od toga nije tačno. Objasniću sve po povratku iz Moskve”, kazao je za “Blic”.

Rijetko ko je do prije dvije godine očekivao ovakav krah jednog od najuspješnijih srpskih biznismena, iako ga priča o finansijskim problemima prati sve vrijeme.

Kako navodi Blic, njegov posao je započeo u osvit devedesetih švercom cigareta. Dalji tok priče je klasika. Po izlasku iz zatvora u kom je odležao dvije i po godine zbog šverca, ulazi u legalan biznis. O tome zašto i kako se našao iza rešetaka sam je odgovarao:

”Bile su samo u pitanju majice, kafa i tako... sitnice”. Po izlasku iz zatvora, otvorio je firmu, uvozio “raznu sitnu robu” iz Singapura i od zarađenog novca kupio sa bratom Živojinom fabriku “Subotičanka”. A onda, 1997. godine započinje saradnju sa svjetskom kompanijom “Sinalko internacional”.

Negira da je taj kontakt, koji ga je doveo do pozicije jednog od najbogatijih Srba, ostvaren uz pomoć ljudi Miloševićevog režima i tadašnje vlasti. Sam tvrdi da je imao svoju strategiju, i da je igrao hazarderski. Ulaže u brendove votku, pelinkovac “Gorki list” i dovodi proizvodnju žestokih pića i bezalkoholnih napitaka u rang najviših evropskih standarda.

Tako je od 1998. do 2000. u okviru “Sinalco” internacionalne konferencije proglašen za najboljeg partnera u svijetu. Dok početkom 2005. godine firma sa istoimenim proizvodom “Voda Voda” osvaja Srbiju, ali se prodaje i van nje, Poreska uprava popisuje njegovu imovinu zbog neizmirenih dugova, za početak od tadašnjih četiri miliona dinara. Na spisku su tri luksuzna automobila marke BMW, Folksvagen i Suzuki – procijenjeni na 1,2 miliona dinara. Istog dana, tačnije 25. septembra 2005. godine kada poreska uprava popisuje automobile na naplatu stiže još 60,5 miliona dinara. Kako bi naplatila svoj novac država dopisuje i vozni park od 91 automobila marke “fijat”. Već 2007. godina Poreska uprava popisuje i imovinu za dug koji nije stigao na naplatu kako bi se obezbedila za svaki slučaj. Avgusta naredne godine Đorđevići duguju Poreskoj upravi još 89 miliona dinara. Država pokušava da naplati dug i to kroz 15.000 litara Vermuta, 25.000 litara “Or šeri” likera 10.000 flaša “V Votke”. Ovom robom Poreska uprava namiruje svega 13 miliona dinara.

Sve to vreme Đorđević sponzoriše dva evropska i jedno svjetsko košarkaško prvenstvo i srpsku reprezentaciju. Sponzor je od 2005. godine Košarkaškog saveza Srbije. Ugovor je potpisan na pet sezona i po njemu je za svaku sezonu „Si end Si“ Savezu trebalo da isplati 1,2 miliona eura, odnosno ukupno šest miliona eura. Mediji, međutim, tvrde da za dvije godine sponzorstva, sve do raskida ugovora, nije uplatio ni 10 odsto svojih obaveza od ukupne sume predviđene ugovorom. Tokom 2007. godine duguje državi i povjeriocima skoro 8,5 miliona eura, zbog čega je devet od dvadeset njegovih firmi u blokadi, a većina je nelikvidna.

Te godine ulazi u posao sa tadašnjim prijateljem Vladom Divcem, zasnivajući partnerski odnos u vlasništvu sa Divčevim udjelom od 30 posto nad kompanijom. Ubrzo se prijateljstvo i poslovno partnerstvo pretvara u sudski spor. Godinu dana kasnije, Đorđević biznis seli u Crnu Goru.

Đorđević sve vrijeme negira da ima poslovne i finansijske poteškoće. A zanimljivo je i da ima čak 14 firmi registrovanih u Privrednom registru na istoj adresi a formalni vlasnici su nekoliko preduzeća koja u svom nazivu imaju “Si end Si“, istovremeno i direktori u drugim preduzećima koje posjeduje Vojin Đorđević. Dok se minusi prelivaju sa preostalih još neblokiranih računa, broj njegovih povjerioca raste. Najveći među njima je država. Njoj za porez, kako spekulišu mediji, duguje oko milijardu dinara.

 

Portal Analitika