Beograd bi usvojio deklaraciju o Srebrenici, ali brojni političari brzo u javnosti počnu da negiraju počinjeni genocid. I kad krenu nabolje, odnosi država u regionu potonu još brže, u još dublju jamu iz koje love tuđe greške i dokaze mržnje.
Nepovjerenje i uvrede : Iako su bolji odnosi sa susjedima među prva tri mjesta na agendi svih država u regionu, ovaj cilj djeluje nedostižno zahvaljujući tome što nijedan od brojnih problema nije riješen, a svaki pokušaj rješavanja zaglibi se u međusobnom nepovjerenju i neizbježnim uvredama.Da su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi jedan od prioriteta u Srbiji, potvrđuje za „Blic” i Vuk Jeremić, ministar spoljnih poslova:
- Čim padne brzina evropskih integracija, problemi u regionu izbiju u prvi plan zato što je situacija veoma krhka. Upravo zato mi insistiramo na brzim evropskim integracijama. Srbija više ne pristaje na poniženja i insistiraće na korektnom i ravnopravnom tretmanu u skladu sa međunarodnim pravom i ranije preuzetim obavezama. Vjerovatno će biti potrebno još neko vreme, nadam se ne previše dugo, da se svi susedi naviknu na tu činjenicu - kaže Jeremić.
List tvrdi da je ‘’najdrastičniji sukob trenutno sa Crnom Gorom, koja je pružila utočište kriminalcima, vođama kokainskog klana’’.
Kako Šarići pokupovaše vile po Srbiji : -Kokainska afera koja je sada rasplamsana samo je jedan od primjera loših odnosa između dvije države, a ne pamtim kada su bili dobri. To je primjer nedostatka međusobnog povjerenja i iskrenosti, kojih da ima, ne bi ni bilo afere. Nijedna tvrdnja o tome čiji su glavni akteri mafijaških klanova nije tačna. Srbija prebacuje odgovornost na Crnu Goru i time pokušava da prikrije da bez veze sa pojedincima iz institucija ili čak političkim vrhom ne bi ti kriminalci uspjeli da pokupuju vile, poljoprivredna dobra, preduzeća u Srbiji. S druge strane, oni su svi rođeni i rasli u Crnoj Gori i ovo sve što se događa ne bi moglo bez njihove veze u političkom establišmentu - kaže za „Blic” ugledni crnogorski profesor Svetozar Jovićević.
Rješenje u evropskim integracijama: Brojni poznavaoci prilika rješenje odnosa u regionu vide u evropskim integracijama, koje su gotovo jedini zajednički cilj svih država.- Samo uz pomoć EU možemo da ih riješimo jer iz perspektive evropskih integracija oni izgledaju mekše i manje bolni. Što se tiče problema na relaciji Makedonija-Srbija, oni se uglavnom tiču samo makedonske crkve, koju SPC ne priznaje. Taj problem neće biti riješen jer je EU nezainteresovana za njega - kaže za „Blic” Ljubomir Frčkovski, profesor na Pravnom fakultetu.
Problemi sa Hrvatskom: Kao dežurna tema između Hrvatske i Srbije, čiji odnos najviši zvaničnici EU ističu kao okosnicu za region, ispostavlja se tužba za genocid.- Optužnice služe za internu upotrebu i jedne i druge strane. I Hrvatska i Srbija su u očekivanju pravde, ali ona ne može doći dok se svaka država ne suoči sa svojim zločinima. U Srbiji još nije uhapšen Ratko Mladić, a u Hrvatskoj se Tomislav Merčep, kao ugledni građanin, pojavljuje čak i u izbornim kampanjama - objašnjava za „Blic” Tanja Tagirov, novinarka nedeljnika „Vreme”.
Srebrenica koči odnose sa BIH: - Najveći problem između Srbije i BiH jeste odnos prema zločinima i žrtvama rata, nesposobnost suočavanja sa prošlošću i suđenja odgovornima za zločine. Najveći broj ljudi u Bosni obradovao se kada je najavljeno usvajanje deklaracije o Srebrenici, ali kasnije izjave da neće biti upotrebljen termin „genocid” unele su sumnju u iskrenost. Šteta je što ovde na Balkanu nemamo političare sa vizijom. Fali nam balkanski Vili Brant - kaže Enes Osmančević, profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli za „Blic”.
