Bler je britanskoj komisiji pokrenutoj s ciljem da se sagleda uloga Londona u iračkom ratu, rekao da je njegova sporna odluka da podrži američku invaziju na Irak 2003. godine bila motivisana strahom od novog, još smrtonosnijeg, terorističkog napada. "On (Sadam Husein) objektivno nije uradio više, ali se promijenilo naše opažanje rizika. Da su ti ljudi inspirisani religioznim fanatizmom mogli da ubiju 30.000, oni bi to uradili. Od tog trentuka Iran, Libija, Sjeverna Koreja, Irak... Sve je to moralo da se okonča", rekao je Bler. Dodao je da je prije svega razmatrao da pošalje "apsolutno snažnu, jasnu i nepopustljivu poruku" da poslije 11. septembra 2001. režimi koji razvijaju oružje za masovno uništenje moraju to da prestanu.
Bler je, vidno napet i čvrsto držeći dokumenta, sjeo pred Istražnu komisiju o Iraku, kojoj je vlada dala mandat da detaljno ispita događaje od 2001. do invazije na Irak, a koji su doprinijeli odluci Londona da su uključi u tu operaciju. Očekuje se da će Bler biti upitan o optužbama da je njegova vlada toliko bila odlučna u namjeri da svrgne tadašnju autoritarnu iračku vlast da je preuveličavala obavještajne izvještaje o navodnom iračkom oružju za masovno uništavanje. Takođe će biti pitan kada je tačno ponudio tadašnjem predsjedniku SAD Džordž Bušu podršku za invaziju. Neki od učesnika tih događaja navode da je Bler obećao podršku još aprila 2002, više od godinu dana prije nego što je britanski parlament odobrio vojnu intervenciju.
