Komentarišući za Pobjedu novi dogovor većine i mandatara da se mijenja Zakon o državnim službenicima i namještenicima i da se putem konkursa provjeri stručna sposobnost nosilaca državnih funkcija ispod mjesta državnih sekretara, Blažić je kazao da je izmjena Zakona duga procedura.
- Pravi se tekst nacrta zakona, pa se on stavlja na javnu raspravu bar 30 dana. Nakon toga radna grupa razmatra primjedbe i sugestije javnosti i drugih organa. Zatim se pravi izvještaj o javnoj raspravi, pa se radi tekst prijedloga zakona i šalje vladi da utvrdi prijedlog. Vlada prijedlog zakona dostavlja Skupštini na razmatranje, Skupština usvaja zakon i dostavlja ga predsjedniku Crne Gore na potpis. Potpisani zakon objavljuje se Službenom listu i stupa na snagu tj. počinje njegova primjena osam dana od objavljivanja – objašnjava Blažić.
On kaže da može da se traži mišljenje Evrope o prijedlogu, ali nije obaveza kao u slučajevima usvajanja pojedinih drugih zakona.
Blažić kaže da još postoje nerazumijevanje i kontradikcije u oblasti kadrovske politike u državnoj ali i nedržavnoj upravi, a posebno u službeničkom sistemu i pored jasnih principa i načela profesionalnosti, depolitizacije, etičnosti, odgovornosti.
- Kako je moguće obezbjediti ove principe imajući u vidu jasnu poruku partija o zahtjevima da se u javnoj upravi „dijeli partijski plijen po dubini“, tj. javne funkcije po partijskim zaslugama, a ne po zakonskim uslovima koji su vrlo jasni za svaku rukovodeću poziciju u državanoj, ali i nedržavnoj upravi – kaže Blažić.
Istakao je da je posebno zanimljiva ideja o „reizboru“ koja ima za cilj da se eliminište postojeći partijski kadar i „dovede“ novi partijski kadar putem reizbora.
- Zaista smiješno. Institut izbora i reizbora su različiti. Izbor rukovodećeg kadra znači procedure javnog oglasa ili konkursa i na osnovu strogih uslova konkursa izbor, postavljenje ili imenovanje nekoga na javnu funkciju. Izborom se može vršiti kadrovska promjena i umjesto postojećih javnih funkcionera svih upravnih nivoa dovoditi novi funkcioneri samo u skladu sa zakonskim uslovima i procedurom. „Reizbor“ znači ponovni izbor istog funkcionera, kome je zakonom skraćen mandat, na istu funkciju. U tom kontekstu su „ideje“ o zakonskom skraćenju mandata postojećih funkcionera i izboru novih kadrova kroz institut „reizbora“ nemoguća misija njegovih autora – ocijenio je Blažić, podsjećajući na značenje riječi reizbor – načelo ponovnog izbora na funkciju istog funkcionera.
Poručio je da upravno-pravna teorija, posebno teorija službeničkih sistema, poznaje dava modela - sistem podjele (političkog) plijena, koji je odavno prevaziđen u demokratskim sistemima, i savremeni „merit“ službenički sistem (profesionalne) javne službe koji je inaugirisan reformama državne uprave - Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, reformama javne uprave od 2002. godine.
- Ali samo na papiru. U praksi je bilo podjele plijena. Teorija javne uprave ne poznaje „aktuelni“ (ne)spojivi model koji se sada predlaže. Biće interesantno tooretičarima javne uprave da isprate ovaj „novi“ crnogorski model kojim se spaja nespojivo, i pored jasnih načela službeničkog sistema koji depolitizuje javnu upravu, zabranjuje političko organizovanje i djelovanje u upravi. Ovakav model ne upućuje na nužnu reformu već tri puta „reformisane“ uprave, već samo na kalsičnu reorganizaciju uprave. Uskoro ćemo vidjeti rezultate te „reforme“ po „dubini“ kroz implementaciju ovog „modela“ – istakao je Blažić.
Kazao je da se nada da će mandar ostati na već saopštenim principima profesionalne uprave tzv. „merit sistema“.
Gdje je tu pravda?
Đorđije Blažić smatra da partijsko popunjavanje mjesta „po dubini“ nije pravedno prema sposobnima i stručnima, koji nijesu partijski vojnici.
- Gdje je tu pravda u odnosu na one koji nijesu u partijama a ništa manje, ako ne i sposobniji od partijskih „vojnika“ kojima je knjižica supstitucija diplome i sposobnosti – upitao je Blažić.
- Znači li to da je promjena „knjižice“ suština reformi u kadrovskoj politici državnih insritucija? Imamo li i danas istu scenu, isti scenario, iste glumce samo druge režisere.? Možda imamo i drugu u pozadini, tajnu, skrivenu scenu, nedostupnu još javnosti ? Uskoro ćemo i to vidjeti nakon formiranja vlade – kazao je Blažić.
