Podaci o rastu približni su brojkama koje su u Kini zabilježene prije nego što je COVID-19 razorio nacionalnu i globalnu trgovinu. Bruto domaći proizvod u trećem kvartalu uvećan je 4,9 odsto u odnosu na uporedni prošlogodišnji kvartal. Iako je to manje nego što su ekonomisti očekivali, ipak je riječ o rastu od 3,2 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Pad od 6,8 odsto zabilježen je između januara i marta, a Bloombergov analitičar ističe da je, koliko god strašan bio, sad već ostavljen u prošlosti.
Bojke potcrtavaju prošlosedmična predviđanja Međunarodmnog monetarnog fonda da će Kina biti jedna od ključnih ekonomija koje će u 2020. ostvariti napredak. Bez takvog zamaha, svaka vrsta predviđanja da će se zaustavljeni rast na globalnom nivou nastaviti bila bi nerealna.
Prognoza MMF-a da će doći do povećanja od 5,2 odsto u velikoj mjeri zavisi od toga da Peking ne napravi greške i izbjegne još jedno veliko zatvaranje. Hrabra priroda povratka podupire u borbi zemlje u kineskom regionu, a jedna svijetla tačka u veoma izazovnom ekonomskom trenutku je Singapur i njegov izvoz, naglašava se u analizi uz pitanje da li bi s obzirom na sve ove divne brojke bilo moguće da Kina bude u stanju da se izbori za oporavak prikazan krivuljom u obliku slova V
Fabrike su se zahuktale, izvoz je povećan, a prodaja nekretnina u velikim gradovima premašuje nivo prije pandemije. Nakon sporog početka, rast povjerenja kupaca širom zemlje napokon počinje da generiše intenzivniju potrošnju. Promet u maloprodaji tokom septembra uvećan je 3,3 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavljeno je u ponedjeljak u odvojenom izvještaju.
„Svako posustajanje bi zaustavilo kineski preporod i više izložilo ovu zemlju uticajima izvoza, što bi znatno usporilo oporavak budući da se situacija u SAD, Evropi i Japanu ne odvija onako kako se očekivalo u trenutku kada su vlade počele da ublažavaju mjere i smanjuju pritisak na privrede“, navodi se u analizi.
Još jedna kvalifikacija je da je uloga koju je kineski autoritarni politički sistem odigrao zatvaranjem aktivnosti širom zemlje snažno i rano, naglašava se u analizi i dodaje da je kineska vlada takođe na agresivan način počela da popušta mjere.
Uz osvrt na američki plan pravljenja fiskalnih stimulansa i njihov uticaj na nacionalnu i njihov uticaj na lokalnu i nacionalnu privredu u analizi se naglašava da SAD ostaju najveća svjetska ekomnomija, u skladu sa čim se raspoređuje i imovina širom ostatka svijeta.
Američke Federalne rezerve preduhitrile su ostale centralne banke u preplavljivanju finansijskog sistema likvidnošću, podupiranjem tržišta i oslobađanjem od dugovanja čitavog niza subjekata.
Fedovi programi razmjene dolara za druge valute zapadnih i tržišta nekih važnih zemalja u razvoju ublažili su zabrinjavajući nedostatak zelenih novčanica, ocijenjuje Bloomberg.
„Važni poput onoga što su bili kineski koraci za stimulisanje ekonomije, ovi nisu ni blizu stvaranja istog efekta. Zapravo, Narodna banka Kine (PBOC) bila je prilično neutralna, što je bio značajan faktor za aprecijaciju juana. Relativna diskrecija PBOC dijelom je ostvarena i zahvaljujući stabilnosti koju je Fed donio na tržišta“, ističe Bloombergov analitičar.
Povratak na pokazatelje od prije pandemije je dobrodošao, a iz ovoga je naučena jedna velika lekcija – posljednje četiri uzastopne godine snažnog rasta kineske ekonomije ipak je nijesu učinile otpornom i spremnom na velike udarce. Ma po kojoj stopi rasla, ona je ranjiva poput bilo koje druge, zaključuje se u analizi.
