„Radi se očajničkom potezu. Optužbe vlasti u Minsku na račun Dojče velea su besmislene. Lukašenko je pokazao da u borbi protiv vlastitog naroda ne preza ni od čega kako bi se održao na vlasti“, saopštio je direktor Dojče velea Peter Limburg.
On je rekao kako pojačano korištenje nezavisnih medija u Bjelorusiji pokazuje kako građani ne vjeruju državnim medijima.
„Mi najoštrije protestujemo protiv blokade programa DW-a jer građani Bjelorusije imaju pravo na objektivno izvještavanje“, rekao je Limburg.
Vlada u Minsku je blokadu svih medijskih kanala DW-a u Bjelorusiji obrazložila navodima o linkovima koji sa stranica DW-a vode na sadržaje koje je Ustavni sud u Bjelorusiji označio kao ekstremističke.
„Zakon o medijima nalaže zabranu stranica koje sadrže veze sa ekstremističkim sadržajima“, rekao je Andrej Kuncevič, zamjenik bjeloruskog ministra informisanja.
Dojče vele je početkom godine proširio ponudu u Bjelorusiji reagujući tako na, kako je saopšteno, „povećani interes“ konzumenata u ovoj zemlji.
Njemačko ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo kako je njemački veleposlanik u Bjelorusiji od nadležnog ministarstva zatražio objašnjenje zbog blokiranja sadržaja Dojče velea.
Prema informacijama ministarstva spoljnih poslova, osim DW-a blokiran je pristup još nekoliko medija u Bjelorusiji.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je od protesta nakon predsjedničkih izbora prošle godine, koje opozicija smatra manipulisanim, povećao pritisak na nezavisne medije i organizacije za zaštitu ljudskih prava. Evropska unija je nakon toga uvela sankcije protiv vlade u Minsku.
Situacija se dodatno pogoršava posljednjih mjeseci nakon što su bjeloruske vlasti počele planirano da dovode migrante iz Iraka i Afrike i da im dopuštaju pristup granici s Poljskom, što je otvorilo novu migrantsku rutu preko koje je do Njemačke već pristiglo nekoliko hiljada ilegalnih migranata.
