Dugogodišnji aktivista za ljudska prava i bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, te doskorašnji državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava Saša Zeković dobro je upoznat sa praksom našeg tužilaštva i sudstva da se okrivljeni drže u pritvoru, čak i u situacijama kada za to ne postoji nikakvo opravdanje, ali u slučaju T. J, kako kaže, ne isključuje da je „posrijedi više dodvoravanje nosilaca pravosudnih funkcija novoj vlasti, nego što je riječ o zaštiti interesa postupka i zajednice“.
Njegovoj sumnji u prilog ide i činjenica da mnogima koji su se u posljednje vrijeme teretili za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti nije uopšte određivan pritvor ili ako su bili zadržani do 72 sata sudije za istragu su donosile rješenja da se u daljem postupku brane sa slobode.
Mojkovčanin T. J. uhapšen je 4. septembra uveče nakon prijave zaposlenih u koncernu Vijesti da je tog dana u više navrata pozivao tu redakciju i upućivao im brutalne prijetnje. Ostao je u pritvoru punih 47 dana, sve do izricanja presude za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. Tužilašvo je insistiralo na tome da mu se onemogući odbrana sa slobode, a sudije bjelopoljskih sudova - Osnovnog i Višeg bili su saglasni i produžavali pritvor T. J. odbijajući sve žalbe odbrane i ostajući pri stavu da postoji bojazan da prijetnje može i sprovesti u djelo.
Protiv T. J. tada je iniciran još jedan postupak, taj po samoinicijativi tužilaštva, koje se iz medija informisalo da je Mojkovčanin, istog dana kada je prijetio zaposlenima u Vijestima, zvao i kancelariju partije Demokrate, koja je sada dio nove vlasti, i prijetio i njima. U tom predmetu za T. J. nije tražen pritvor.
Ljudska prava
U slučaju lišavanja slobode T. J. oglasio se i Ustavni sud koji je postupajući po inicijativi njegovog advokata Petra Drobnjaka ukinuo rješenje Višeg suda u Bijelom Polju od 30. septembra uz ocjenu da je obrazloženje za produženje pritvora paušalno i bez valjanih razloga zašto pritvor nije bilo moguće zamijeniti drugom mjerom.
Ovaj sud je ustanovio da su T. J. prekršena prava garantovana Ustavom i Evropskom konvencijom za ljudska prava i osnovne slobode, neprimjereno dugim zadržavanjem u pritvoru.
- Da bi produženje pritvora bilo opravdano, na sudskoj je vlasti da utvrdi postojanje drugih naročitih okolnosti koje ukazuju da postoji opravdan opšti (javni) interes, koji je tako važan i značajan da, uprkos pretpostavci nevinosti, preteže nad principom poštovanja slobode pojedinca – upozorili su oni, pored ostalog, u odluci.
Advokatica Andrijana Razić ističe za Pobjedu da uprkos strogim i jasno definisanim zakonskim i međunarodnim okvirima, u praksi crnogorskog pravosuđa postoje drastične i uobičajene zloupotrebe instituta pritvora na štetu okrivljenih, konstatujući da je to slučaj i sa T. J.
- U praksi imam i puno drastičnijih primjera kod kojih je čak i Sud u Strazburu utvrdio povredu člana 5 Evropske konvencije i podnosiocima dosuđivao naknadu – kaže ona.
Očigledna zloupotreba tužilaštva, dodaje naša sagovornica, postoji čak i u slučajevima kada je pritvor određen samo zbog opasnosti od uticaja na svjedoke (tzv. koluziona opasnost).
- To je slučaj gdje boravak okrivljenog u pritvoru direktno i isključivo zavisi od ažurnosti i ekspeditivnosti tužilaštva u preduzimanju dokazne radnje – saslušanje konkretnih svjedoka, koji inače moraju biti poimenice navedeni u rješenju o određivanju pritvora. Čak i u tim slučajevima, kada tužilaštvo namjeravane svjedoke objektivno može saslušati u svega nekoliko dana, često dolazi do situacije da okrivljeni „zakači“ i produženje pritvora za još mjesec – što je drastična i nedopustiva povreda prava – istakla je Razić.
To je bio i jedan od pritvorskih osnova u slučaju T. J, ali i kada su svi svjedoci saslušani tužilaštvo i sud su istrajavali da on bude lišen slobode.
Dugogodišnji istraživač kršenja ljudskih prava Saša Zeković naglašava da je pritvor mjera koja je u našem pravosuđu postala rutina, „umjesto da je njeno korišćenje bude izuzetak“.
- U svojoj praksi često sam ukazivao na ovo pitanje uzimajući u obzir i neujednačenu praksu u postupanju i odlučivanju kako državnih tužilaca, tako i sudija. Ovo posebno dolazi do izražaja kod politički eksponiranih slučajeva, kakav je definitivno postao i slučaj T. J. iz Mojkovca – ističe on i dodaje da je ovaj slučaj „specifičan kako zbog trenutka u kojem se primjenjuje zakon tako i zbog očitog nerazumijevanje smisla i svrhe pritvora“.
Politika
Podsjeća da je T. J. iskazao žaljenje i izvinjenje zbog svog postupka i da je osoba koja nema istoriju nasilja, a njegovo prisustvo i nesmetano vođenje krivičnog postupka se moglo osigurati i kroz druge načine bez određivanja pritvora.
- U konkretnom slučaju, uvjeren sam, postojala je neka druga namjera, jer nesmetano vođenje krivičnog postupka na osnovu poznatih činjenica i dostupnih alternativnih mjera nije bilo upitno – kategoričan je Zeković.
Komentarišući informaciju da su bjelopoljski sudovi ostali „gluvi“ na upozorenja advokata Drobnjaka da se produženjem pritvora narušava i zdravlje njegovog klijenta, upozorava da sudije obično na to gledaju kao na manevar advokata da olakša poziciju svog branjenika.
Mojkovčanin T. J. pušten je na slobodu tek nakon što je u slučaju prijetnji Vijestima proglašen krivim i osuđen na dva mjeseca zatvora. Pritvor mu je ukinut do pravosnažnosti presude, a ostalo mu je da „odleži“ još dvije sedmice, s obzirom na to da je punih 47 dana bio lišen slobode.
Njegov advokat uložio je žalbu na presudu, jer smatra da je prestroga.
Komentar na slučaj pritvora T. J. tražili smo i od NVO Akcija za ljudska prava kojoj je u fokusu, pored ostalog, i ova problematika nijesmo dobili.
Proces u slučaju prijetnji Demokratama je u toku, a Tužilaštvo u tom slučaju nije tražilo pritvor.
Zašto su se plašili da bi sa slobode, u slučaju Vijesti, prijetnje mogao sprovesti u djelo, ali ne i u sučaju Demokrata nijesu pojasnili.
Čitav ovaj slučaj obilježen je i skandalom Demokrata koji su nakon hapšenja T. J, 5. septembra izdali saopštenje u kojem su tvrdili da ih je zvao i prijetio im njegov otac, poznati crnogorski književnik i publicista Borislav Jovanović. Objavili su i fotografiju Borislava Jovanovića, kao i transkripte i snimke razgovora, uz tvrdnju da je to on. U tom saopštenju ostvarili su se i na poznatog crnogorskog novinara i publicistu Vladimira Jovanovića, drugog Jovanovićevog sina, dovodeći ga u kontekst ove priče.
Do danas se nijesu izvinili zbog lažnog prijavljivanja, ali i nezakonitog snimanja i objavljivanja takvog snimka.
Tužilaštvo, međutim, nije iniciralo postupak protiv Demokrata zbog lažnog prijavljivanja i nezakonitog snimanja.
Ohrabrujuće odluke Ustavnog suda
Advokatica Andrijana Razić podsjeća da je osnovni cilj određivanja pritvora ili bi, kako kaže, trebalo da bude, da se u krivičnom postupku obezbijedi prisustvo osobe za koju se osnovano sumnja da je počinila određeno krivično djelo, ali da se često dešava da se pritvor odredi bez ikakvog pravnog osnova.
- Ipak, treba biti korektan pa istaći da u posljednje vrijeme, makar iz mog iskustva, praksa sudova ide ka tome da se puno kritičnije i savjesnije pristupa prijedlozima tužilaštva za određivanje pritvora, a takođe je ohrabrujuće što je i Ustavni sud, kao najvažniji sud u državi konačno počeo da radi svoj posao, kako bi se ovakve povrede ljudskih prava konačno iskorijenile i izbjegla međunarodna arbitraža – zaključila je naša sagovorni
