Kultura

Plesno-pozorišni komad izveden na sceni između crkava

"Bjeguni" na Budva Grad teatru: Ples ne poznaje verbalne granice

“Roman nobelovke Olge Tokarčuk ima 116 raznih priča koje su naizgled nepovezane, a zapravolikovi, istorija i priče na neki način korespondiraju jedni sa drugima i pokazuju koliko naši životi, bez obzira koliko su udaljeni, dijele isti trenutak”, kazao reditelj i koreograf Staša Zurovac

"Bjeguni" na Budva Grad teatru: Ples ne poznaje verbalne granice Foto: Budva Grad teatar
Portal AnalitikaIzvor

Plesno-pozorišnim komadom "Bjeguni", reditelja i koreografa Staše Zurovca, sinoć je na sceni između crkava nastavljen dramski program 37. festivala Grad teatar Budva.

Predstava je koprodukcija Hrvatskog instituta za pokret i ples i 40. festivala Tjedan suvremenog plesa, na kom je i premijerno izvedena u junu ove godine, a nastala po istoimenom romanu nobelovke Olge Tokarčuk. Grad teatar je, kako su naveli iz direkcije festivala, ponosni partner na ovom projektu od samog početka što je potvrdio i Zurovac nakon igranja u Budvi.

Ovo je nezavisna produkcija. Mi smo krenuli ni iz čega, a spremali smo projekat u Austriji. Jedan od prvih partnera dok je predstava još bila u nastajanju je bio Grad teatar. Znate, u nezavisnoj produkciji vi napravite korak i onda stižu finansije, pa korak pa finansije. Grad teatar je podržao praizvedbu koju smo imali na Tjednu suvremenog plesa u Zagrebu 15. juna i to nam je bilo od neizmjerne važnosti, da predstavu u nastajanju podrže dva festivala, to je zaista rijetkost. Ne mogu da izrazim više nego neizmjernu zahvalnost i mislim da je ono što smo mi mogli da pružimo kao nagradu jedna vrhunska izvedba onoga što smo šest mjeseci pripremali”, kazao je on.

Sam roman je napisan kao konstelacijski, kazala je njegova autorka Olga Tokarčuk, a time se i Zurovac vodio dok je pripremao ovu predstavu.

“To je niz vinjeta, ima 116 raznih priča koje su naizgled nepovezane, a zapravolikovi, istorija i priče na neki način korespondiraju jedni sa drugima i pokazuju koliko naši životi, bez obzira koliko su udaljeni, dijele isti trenutak. Nama je bio cilj da pronađemo poveznice sa karakterima iz knjige sa pričom i našim životima, ono što nama rezonuje iz knjige i da donesemo ono što je istinito u nama na scenu, a istovremeno da to bude bazirano na knjizi i da ispoštujemo autorku”, kazao je on.

Dodao je da su tražili univerzalni jezik, jer, kako kaže, ples jeste jezik. 

“Možda zaboravljeni jezik i možda jedan jezik koji neće da izumre tako brzo kao što jezici izumiru danas. Znamo da imamo oko šest hiljada jezika na svijetu i da oni idu takvom brzinom da će za nekih sto godina ostati možda pet odsto od onoga što postoji danas. Mislim da ples u sebi sadrži neku autozaštitu, ne poznaje verbalne granice i svako ga razumije. Mi smo pokušali pronaći kako literarni jezik korespondira sa onim neverbalnim i da to na najbolji mogući način izvedemo”, dodao je on.

Za scenu između crkava Zurovac je kazao da je nezamjenjiv i ambijentalni prostor.

Pored Staše Zurovca, reditelja i koreografa, autorski tim čine Aleksander Balanesku koji je zadužen za muziku i Bjanka Adžić Ursulov, kostimografkinja i scenografkinja. 

U predstavi igraju: Juko Harada, Nurija Himenez Vilaroja, Kasija Vrbanac, Lucija Kukor, Hulijana Vargas Rodrigez i Nikola Prato. 

Muziku izvodi Balanesku Kvartet u sastavu: Aleksander Balanesku, violina, Juri Kalnits, violina, Kristofer Picilides, viola i Nikolas Holand, violončelo.

Portal Analitika