Povod za njegovu izjavu je istorijski referendum o priznanju starosjedilačkog stanovništva, koji se održava ove godine.
Glasanje bi moglo da promijeni ustav, a starosjediocima donese veće pravo glasa o zakonima i politikama koje ih se direktno tiču.
Politička debata podijelila je australijsko društvo.
Govoreći o predstojećem glasanju, Hauard je rekao da je kolonizacija bila neizbježna.
„Smatram da je britanska kolonizacija bila najbolje što nam se dogodilo. Nije da su bili savršeni, ali su bili beskrajno uspješniji i veći dobrotvori nego drugi evropski kolonizatori“, ocijenio je.
Prestojeće glasanje je prvi referendum u Australiji od 1999. godine, a početkom 2023. najavio ga je premijer Entoni Albanez.
Protivnici promjena kažu da je glasanje simboličan gest, koji neće dovesti do stvarnih promjena, a istovremeno podriva postojeće vladine strukture u Australije.
Nedavne ankete su pokazale stabilan, ali dramatičan pad javne podrške promjenama.
Hauard je jedan od najuticajnijih konzervativnih političara, koji vodi kampanju protiv izmjena ustava, a njegova shvatanja o starosjediocima izazivaju kontroverze.
Njegova vlada oslabila je položaj starosjedilaca kada je u pitanju pravo na zemljište i suspendovala akt o rasnoj diskriminaciji.
Odbila je i da se izvini desetinama hiljada djece Aboridžina i starosjedilaca sa ostrva Tores Strejt, koje su vlasti oduzimale od porodica do sredine 1960-ih.
Hauard je 2007. bio idejni tvorac Intervencije - politike raspoređivanja australijske vojske u 73 udaljene starosjedilačke zajednice širom Sjeverne teritorije.
Ovakva odluka kritikovana je kao kulturno neosjetljiva, a neki su je nazivali i politikom „prinude".
Od nje se odustalo kada su australijske vlasti objavile izvještaj o seksualnom zlostavljanju djece u zajednicama Aboridžina.
Hauard ju je u nedavnom intervjuu branio, nazivajući je „dobrom staromodnom dozom dobre uprave“.
Politički saveznici bivšeg premijera našli su se na meti optužbi da namjerno šire neistine o potencijalnim promjenama.
Među njima je i savezni opozicioni lider Piter Daton, koji je upozorio da će glasanje imati „orvelovski efekat" na australijsko društvo, dajući starosjediocima veća prava i privilegije.
Mada netačna, tvrdnja je dodatno iskrivljena na društvenim mrežama, a neki korisnici tvrde da bi usvajanje promjena podijelio Australijance na „doseljenike" i „starosjedioce", i kažu da bi to rezultiralo „dvostepenom vladom".
Ako građani budu glasali za promjene, biće to prva promjena ustava u Australiji u posljednjih 56 godina.
