Pozivi su upućeni liderima političkih stranaka u BiH: Stranci Demokratske akcije (SDA), Stranci za BiH (SBiH), Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Socijaldemokratskoj partiji BiH (SDP), Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ BIH), HDZ-u 1990, Partiji demokratskog progresa (PDP).
Sastanku u Sarajevu će, prema medijskim najavama, prisustvovati zamjenik američkog državnog sekretara Džejms Stajnberg (James Steinberg) i ministar vanjskih poslova Španije koja predsjedava EU, Migel Moratinos (Miguel).
U pozivu upućenom predsjednicima stranaka u BiH, navodi se da će se na sastanku razgovarati o političkoj situaciji u BiH pred opšte oktobarske izbore i putu BiH ka evropskim i euroatlantskim integracijama. Stajnberg i Moratinos će doputovati u BiH u sklopu španske inicijative kojom se traži održavanje novih razgovora među političkim strankama u BiH.
Španija, kao predsjedavajuća EU, pokrenula je inicijativu za novi susret međunarodnih predstavnika i predsjednika političkih stranaka iz BiH, ali s ambicijama daleko manjim nego što su to bili prošlogodišnji 'butmirski razgovori', koji su u potpunosti propali. Stranački čelnici iz BiH su pred sarajevski sastanak, tokom marta boravili u Madridu, gdje su obavili konsultacije u vezi s deklaracijom koja će biti ponuđena na usvajanje.
Moratinos će, kako se spekuliše, sa sobom donijeti tekst deklaracije kojom bi se, ako bude prihvaćena, bh-političari obavezali na nastavak razgovora o ustavnoj reformi poslije izbora.
Entitetsko glasanje, odnosno mogućnost preglasavanja poslanika iz Republike Srpske i poslanika iz Federacije BiH, jedno je od najvećih pitanja oko kojih ne mogu da se slože politički predstavnici u BiH. Takođe, ne nazire se ni zajednički glas vezano za mijenjanje Dejtonskog ustava, prema kojem je BiH podijeljena na dva entiteta - Republiku Srpsku i Federaciju BiH.
Dok se u javnosti pojavljuju izjave prema kojima je potrebno ukinuti entitete, ali i deset kantona u Federaciji, pristižu i izjave o potrebi formiranja i trećeg - hrvatskog entiteta u BiH.
Sadašnji politički predstavnici u BiH nisu našli ni zajednički dogovor o tome koliko bi članova trebalo da broji Predsjedništvo BiH, niti ko bi mogao biti predsjednik. BiH sada ima tri jednaka člana Predsjedništva, ali nema jednog predsjednika.
Reforme u oblasti ljudskih prava, takodje su teme o kojima u posljednje vrijeme razgovaraju medjunarodni predstavnici sa vlastima u BiH. Od parlamenta BiH se traži da se što prije promijeni diskriminirajuća odredba u ustavu BiH, prema kojoj je manjinskim narodima (Jevrejima, Romima i ostalima), zabranjeno da se kandiduju za člana Predsjedništva BiH, ali i u drugim državnim institucijama.
Mnogo je pitanja o kojima javnost u BiH očekuje da se razgovara na predstojećem susretu sa američkim i evropskim zvaničnicima u Sarajevu. Gotovo je nemoguće prognozirati da li će "Butmir tri", kako ga nazivaju neki novinari, uspjeti da pomiri isključive stavove političkih predstavnika tri konstitutivna naroda u BiH. Posebno što se u medijima u BiH pojavljuju navodi prema kojima su od početka Amerikanci bili protiv počinjanja novih razgovora sa sadašnjom političkom postavkom u BiH, te da SAD namjeravaju da poslije oktobraskih izbora u BiH, počnu "ozbiljne razgovore o reformskim procesima".
(BETA, e-novine)
