Osnivač Amazona Džef Bezos iznio je ambiciozne planove za budućnost svemirskih istraživanja i razvoj vještačke inteligencije, ocijenivši da Sjedinjene Američke Države moraju biti ispred Kine u novoj trci za Mjesec. Istovremeno, predviđa da bi napredak AI tehnologije mogao značajno promijeniti način na koji ljudi rade, dok bi se veliki centri za obradu podataka jednog dana mogli premjestiti u svemir.
U intervjuu za Foks njuz, Bezos je govorio o planovima svoje svemirske kompanije Blu Oridžin, mogućnostima koje donosi vještačka inteligencija, ali i kritikama na račun milijardera. Poručio je da ekonomski uspjeh ne treba posmatrati kao nešto negativno, ističući da tehnološki napredak može donijeti promjene u svakodnevnom životu.
Bezos smatra da bi povratak ljudi na Mjesec trebalo da bude jedan od ključnih prioriteta američkog svemirskog programa. Uvjeren je da bi taj cilj mogao biti ostvaren do 2028. godine, uz saradnju NASA-e i kompanije Blu Oridžin, koje bi radile na uspostavljanju redovnog transporta tereta i stvaranju uslova za stalno ljudsko prisustvo na Mjesecu.
„Otići ćemo i na Mars i raditi sve ostalo, ali prvo moramo ići na Mjesec“, rekao je Bezos.
Prema njegovoj viziji, Mjesec bi mogao postati važna baza za buduća istraživanja, jer bi se njegovi resursi koristili za proizvodnju kiseonika i solarnih ćelija. Takva rješenja mogla bi olakšati i učiniti održivijim naredne svemirske misije.
Govoreći o uticaju vještačke inteligencije na tržište rada, Bezos je ocijenio da bi povećanje produktivnosti moglo omogućiti ljudima da rade manje, a da pritom zadrže mogućnost da izdržavaju svoje porodice. Prema njegovim očekivanjima, dio zaposlenih mogao bi se odlučiti za kraću radnu sedmicu, dok bi se istovremeno smanjila potreba za obavljanjem više poslova kako bi se pokrili životni troškovi.
„Neki ljudi će odlučiti da porodicu mogu izdržavati radeći samo tri dana u sedmici. To je suština veće produktivnosti“, izjavio je Bezos.
Osvrćući se na otpuštanje 30.000 zaposlenih u Amazonu, naveo je da je kompanija tokom pandemije koronavirusa prošla kroz neuobičajen period, obilježen naglim i masovnim zapošljavanjem.
Kada je riječ o regulisanju vještačke inteligencije, Bezos se založio za odmjeren pristup, smatrajući da bi država trebalo da reaguje na zloupotrebe, umjesto da ograničava razvoj same tehnologije.
„Ne želite zabraniti noževe, želite zabraniti ubistva. Država treba kažnjavati zloupotrebe i opasne radnje, a ne ograničavati samu tehnologiju“, smatra Bezos.
Osnivač Amazona osvrnuo se i na sve glasnije kritike bogatih pojedinaca, kao i na rast popularnosti socijalističkih ideja. Priznao je da su visoki troškovi života ozbiljan problem, posebno cijene stanovanja koje mladima otežavaju da žive u blizini radnog mjesta.
Ipak, ocijenio je da se uzroci stambene krize moraju tražiti u odnosu ponude i potražnje, a ne isključivo u bogatstvu pojedinaca ili ulozi stanodavaca. Prema njegovim riječima, političari koji se zadržavaju na traženju krivaca ne nude konkretna rješenja.
„Ako političar samo upire prstom i traži krivce, to vjerovatno znači da nema nikakvo rješenje“, ocijenio je Bezos.
Govoreći o planovima Blu Oridžina, Bezos je najavio da kompanija u decembru namjerava da izvede naredni let rakete Nju Glen. To slijedi nakon eksplozije tokom majskog testiranja motora.
Kompanija, prema njegovim riječima, gradi tri nove lansirne rampe, s ciljem da poveća broj godišnjih letova sa 12 na 50. Bezos, međutim, ima još ambicioznije planove za dugoročnu budućnost: želi da se lansiranja obavljaju svakog sata, a kasnije čak i svakog minuta.
Takve zamisli, kako je priznao, izazivaju sumnju i među članovima njegovog tima.
„Misle da sam lud, ali već sam viđao da se 'lude' stvari ostvaruju“, kazao je.
Bezos je naveo da je u Blu Oridžin lično uložio 28 milijardi dolara (48,86 milijardi KM), dok je kompanija nedavno prvi put prikupila 10 milijardi dolara (17,45 milijardi KM) od spoljnih investitora. Mogućnost izlaska na berzu ostavio je za naredne godine.
Jedan od najambicioznijih planova kompanije odnosi se na projekat Sanrajz, u okviru kojeg je Blu Oridžin podnio zahtjev Američkoj saveznoj komisiji za komunikacije (FCC) za lansiranje više od 50.000 satelita.
Prema planu, sateliti bi služili kao centri za obradu podataka u Zemljinoj orbiti. Takav pristup mogao bi da smanji pritisak na elektroenergetske sisteme na Zemlji, s obzirom na veliku količinu električne energije koju zahtijevaju savremeni centri za obradu podataka.
Bezosova vizija tako obuhvata nekoliko povezanih ciljeva: povratak ljudi na Mjesec, razvoj infrastrukture za buduća svemirska putovanja i korišćenje novih tehnologija za promjenu načina na koji ljudi rade i žive.
