„Zbog čega pravim paralelu sa Čehoslovačkom? Da li je 1968. Čehoslovačka bila vojna prijetnja za Varšavski pakt? Koji je bio ključni razlog za agresiju? To je bila demokratizacija Čehoslovačke. Ideja slobodnog, otvorenog, demokratskog socijalizma, koja se manifestuje u Praškom proljeću kao jednom od najvećih idealizama 20. vijeka, bila je zgažena ne zbog opasnosti od Čehoslovačke već da bi se uništila mogućnost da socijalizam uopšte može biti drugačiji od totalitarnog, državnog sovjetskog modela. Zbog toga je i Jugoslavija bila opasnost za Sovjetski savez, a danas je to za Rusiju koncept demokratske, otvorene Ukrajine. E, to je trebalo ubiti. Kada Putin govori o neonacizmu, oni zapravo misli na ideju slobodne, demokratske i evropske Ukrajine“, kaže Bešlin.
I rječnik Rezolucije Informbiroa iz 1948. godine, podsjeća, isti je kao u Putinovom govoru uoči ruske agresije na Ukrajinu.
„Apsolutno je ista matrica. Varvarskim vokabularom 1948. se govorilo o „Titovoj fašističkoj kliki“ što je nezabilježene brutalnosti. Slično je bilo i ’56. u Mađarskoj. Danas to imate u Putinovom govoru koji će ući u istoriju beščašća. Ono što je rečeno o Ukrajini, način na koji su njeni građani dehumanizovani, je simbol agresivnosti i primitivizma koja je u svijetu neuporediva. Osim Sjeverne Koreje, ne znam ko bi danas koristio takav rječnik i takve metode. Ako možemo da uporedimo, a s pravom pravimo ove paralele, to govori o anahronosti i zastarjelosti ruske politike“, ističe Bešlin.
U Srbiji nema izbora, samo glasanje
Jugoslovensko društvo i državno rukovodstvo su se, podsjeća, te ’68. solidarisali sa Čehoslovačkom i mitinzima u Beogradu i Novom Sadu iskazalo podršku. Pravo i suštinsko opredjeljenje Srbije danas je, tvrdi, takvo da ne smije javno da se izgovara. „Govorim i o režimu Aleksandra Vučića, ali i o opoziciji. I jedni i drugi se zapravo „tuku“ za naklonost režima u Kremlju i bore se da dokažu ko je od njih lojalniji agresoru. I to je, nažalost, suštinski većinsko uvjerenje građana Srbije“, kaže Bešlin.
Zato, napominje, u Srbiji neće biti izbora već samo glasanja.
„Izbori podrazumijevaju biranje između različitih političkih opcija odnosno različitih ideoloških koncepata, što, ako pogledate ključna globalna pitanja, danas u Srbiji ne postoji. Problem je što u Srbiji imate perpetuiranje jednog istog ideološkog koncepta. Politička scena u Srbiji svela se na personalne obračune, a u osnovi svi zastupaju jednu te istu ideju države i čitave političke orijentacije. Zbog toga iskreno mislim da mi imamo malo mogućnosti izbora pa se ovi izbori, u stvari, svode na glasanje koje, na žalost, neće donijeti nikakvu dubinsku i suštinsku promjenu“, smatra Bešlin.
Nije, kaže, pristalica bojkota.
„Treba participirati, to uošte nije sporno. Ne kažem da su sve opcije iste. Jasno da najveću štetu i Srbiji i regionu nanosi naprednjački režim Aleksandra Vučića i da je prioritet da on bude smijenjen. Mene razočarava odsustvo alternative na opozicionoj sceni. To se vidi u odnosu predsedničkih kandidata prema NATO-u, koji je, u stvari, odnos prema Zapadu. Svi kandidati ponavljaju Vučićevu mantru – NIKAD U NATO!“, ističe Bešlin.
Ključni izbori, tvrdi, biće predsjednički. Ako tu bude nešto slomljeno, kaže, jasno je da će doći do promjene vlasti.
Manjinska vlada biće vlada „sjedenja na dvije stolice“
Crna Gora je, kaže, vrlo porozna na uticaj ruske politike. Odlazeća vlada je, pojašnjava Bešlin, ne slučajno i ne svojom nesposobnošću, već i svojom lošom namjerom, razorila institucije države Crne Gore.
„Danas u Crnoj Gori imate užasno kompleksnu situaciju gdje, u stvari, samo jedna instiucija – predsjednik države funkcioniše sa punim legalitetom i legitimitetom. Sve druge su u nekoj vrsti rasula što je, u situaciji globalnog sukoba i opšte nestabilnosti, užasno opasno. Ne znam da li su građani Crne Gore toga svjesni“, upozorava on i dodaje da je rasulo u institucijama izazvano sa namjerom da se pokaže da je Crna Gora kao samostalna država neodrživa.
„Ekonomska politika, koju je vodila prethodna vlada, od tjeranja investitora do jednog ekonomski potpuno neodrživog programa Evropa sad, imala je za cilj da se Crna Gora ekonomski slomi i da se pokaže ono što je u vrijeme referenduma u stvari bila glavna mantra protivnika obnove crnogorske nezavisnosti, a to je da Crna Gora ne može sama „da se brani i da se hrani“. Mislim da su oni vrlo uspješno, razarajući i državu i društvo kroz ovih godinu i po, na neki način to pokušali da dokažu. Istorijska odgovornost za takvu destruktivnu politiku biće na strani onih struktura koje su činile tu vlast“, ističe Bešlin.
Dosadašnja vlada bila je, kako kaže, proruska, a ova koja treba da bude formirana biće vlada „sjedenja na dvije stolice“, što je pojašnjava, koncept Aleksandra Vučića.
„U toj vladi bi URA tobož trebala da bude prozapadni teg, a izrazito proruska i nacionalistička SNP antizapadni teg i da to bude neka vrsta ravnoteže. Politika sjedenja na dvije stolice je neodrživa i za Srbiju, a kamoli za Crnu Goru. U tom smislu koncept manjinske vlade, kako je sad predstavljen, bemislen je i politički štetan“, zaključuje Bešlin.
