U analizi aktuelnih političkih procesa u Crnoj Gori, istoričar Milivoj Bešlin u razgovoru za Portal ETV upozorava da je današnja vlast, nastala 2020. godine na talasu klerošovinističkih litija i uz podršku Beograda, krenula u duboko identitetsko i vrijednosno preoblikovanje države. Njegove ocjene ukazuju na duboku podjelu unutar same vlasti, ali i na otvorene namjere jednog njenog dijela da dugoročno promijeni temelje crnogorske državnosti.
„Državu i njene institucije već su prevrjednovali prema vlastitim ideološkim svjetonazorima“, kazao je Bešlin.
Prema njegovim riječima, „ideološki i politički cilj nacionalističkih i ultradesničarskih stranaka neskriven je – asimilacija i identitetski inženjering koji vodi poništenju odluke o nezavisnosti“. Istakao je i da je „ovo dugoročna strategija koja ne skriva svoje namjere“.
Istoričar Milivoj Bešlin za Portal ETV je kazao da, u načelu, vlast koja je u Crnoj Gori došla 2020. na krilima klerošovinističkih litija i uz svakovrsnu podršku režima Aleksandra Vučića, obavještajnih službi, crkve i kriminogenih krugova, očito ima za cilj identitetsko i vrijednosno preoblikovanje društva u Crnoj Gori.
Dalje šalje jasnu poruku:
„Ako bismo precizno identifikovali generički pojam ‘vlasti’ u Crnoj Gori, onda tu vidimo najmanje dvije struje: jedna je umjereno desna, naglašeno pragmatična, čak ‘korporativna’, i njih naizgled ne zanimaju identitetska pitanja. Ipak, oni ne pružaju aktivni otpor ovoj drugoj struji, čiji su ciljevi krajnje destruktivni. Drugi, većinski dio vlasti čine nacionalističke stranke desnice i ultradesnice, i njihov ideološki i politički cilj je neskriven – kako ističe, ‘asimilacija i identitetski inženjering u skladu sa poznatim ciljevima, koji se naposlijetku završava poništenjem odluke o nezavisnosti’“, ističe.
Podvukao je: „Ovo nije skriveni proces — on je jasan, otvoren i planiran.“
„Uz to, osjetljiva identitetska pitanja dio vlasti koji čine Vučićevi lojalisti pokreće i zbog skretanja sa evropskog puta i pokušaja da se Crna Gora uspori ili zaustavi u procesu pridruživanja EU. Kada je riječ o kapeli na Lovćenu, ultranacionalističke partije i strukture nijesu načisto da li time počinje ili se okončava veliki identitetsko-politički i društveni rascjep u Crnoj Gori u korist jedne, prosrpske koncepcije. Istorijsko-revizionistički narativ o kapeli njihov je lajtmotiv i pojavljivaće se još dugo, jer je riječ o svojevrsnom simbolu“, kazao je Bešlin.
Poentirao je: „Lovćen je za njih polje simboličke borbe, ne pitanje tradicije".
