Svijet

Bern: Ženska većina u švajcarskoj vladi

Izvor

Nakon ostavke dvojice ministara, oba doma federalnog parlamenta u Bernu se u srijedu glasalo o izboru dva nova člana federalnog savjeta, odnosno Vlade koja ukupno ima sedam ministara.

Poslanica socijalista Somaruga (50) postala je četvrta žena u sedmočlanoj vladi, a izabrana je u Parlamentu u Bernu apsolutnom većinom od 159 poslanika. Ona je izabrana na mjesto ministarke za promet, energetiku i komunikacije, umjesto dosadašnjeg ministra Mortiza Leuenbergera.

Žene su u Švajcarskoj dobile pravo glasa tek 1971. a u kantonu Apencel Iner-Rod, nisu mogle da učestvuju na lokalnim izborima sve do 1990. godine. Glasanje koje je počelo jutros direktno je prenosila televizija, a Somaruga je izabrana u četvrtom krugu. Ona se obratila poslanicima na tri zvanična jezika u Švajcarskoj - njemačkom, francuskom i italijanskom.

"Prihvatam to što sam izabrana", rekla je Simoneta Somaruga. Glasanje o drugom upražnjenom mjestu u Savjetu biće održano kasnije u toku dana. Od šest kandidata za ministre, četiri su žene, među kojima su dvije iz redova socijalista. Osim toga, njima su davane najveće šanse da budu izabrane, a prije svih popularnoj savetnici u gradskoj vladi Berna Simonete Somaruge i "glamuroznoj liberalki" Karin Keler-Suter. U Vladi Švajcarske su već tri žene: ministarka spoljnih poslova Mišlin Kalmi-Rej, predsjednica Konfederacije Doris Letar i ministarka pravde Evelin Vidmer-Šlump.

Ženska većina u Vladi bi, "u simboličnom smislu, bila vrlo snažna poruka poslata iz zemlje koja ima reputaciju da je konzervativna. Ako bi Vlada sjutra imala četiri ili pet ministarki od ukupno sedam ministarskih mjesta, to bi bilo gotovo jedinstveno u svijetu", ocijenio je Paskal Skijarini, direktor Instituta za političke nauke Univerziteta u Ženevi.  On ipak, priznaje da "u političkom smislu, to ništa neće promeijniti", niti će "imati i najmanji uticaj na funkcionisanje Švajcarske" jer se odnos političkih partija u Vladi neće promijeniti.

Članove Savjeta federacije bira švajcarski parlament na četverogodišnji mandat. Iz njihovih se redova potom bira predsjednik konfederacije, prvi među jednakima, na rotirajući jednogodišnji mandat.

(e-novine)

 

Portal Analitika