Gostujući u emisiji "Drugačija radio veza", Belada je ocijenio apsurdnim obrazloženje paroha SPC Jovana Plamenca, koji je učinjeno pravdao svojim navodnim pravom potomka mitropolita Crnogorske crkve.
"To je tako apsurdno obrazloženje da ga ne treba komentarisati, da se Jovan Plamenac poziva na navodne porodične i rođačke veze kako bi objasnio skrnavljenje groba Arsenija Plamenca", kaže Belada.
Devedeset odsto spomenika kulture degradirano
Govoreći o brzoj reakciji javnosti Belada ukazuje da je tako trebalo djelovati i prije trideset godina. Upozorava da je devedeset odsto spomenika kulture u Crnoj Gori izgubilo spomeničke vrijednosti.
"Meni je drago što je, u vezi sa ovim, bila reakcija crnogorskog naroda i javnosti. Ovako je, međutim, trebalo reagovati i prije trideset godina, jer je devedeset odsto spomenika kulture izgubilo spomeničke vrijednosti. Oni su degradirani. Zadatak SPC u Crnoj Gori je, između ostalog, uništiti sve ono što predstavlja crnogorski identitet, a to su i spomenici kulture", navodiBelada.Posrijedi je, smatra Belada, samo nastavak "uobičajenih aktivnosti" SPC
Treba li da vjerujemo da u grobnici nije bilo insignije?
Belada ne spori mogućnost da je, raskopavajući grobnicu Arsenija Plamenca, proh Jovan Plamenac, vrlo vjerovatno, raskopao i grob mitropolita Ruvima III Boljevića (1662–1685).
Jovan Plamenac je, kako je rekao, “imao potrebu da provjeri da li se u tom grobu, a ispod veće kamene ploče, nalaze zemni ostaci Arsenija, odnosno da li se pored zemnih ostataka nalaze insignije sa kojima se sahranjuju episkopi. Paroh Plamenac kazao je da ih nije našao kada je pomjerio nadgorbnu ploču.
Komentarišući takvu izjavu Jovana Plamenca, te odgovarajući na pitanje da li treba da vjerujemo u njegov iskaz, Belada kaže:
"Takve osobe se ne sahranjuju kao obični ljudi, već sa raznim znamenjima. Možemo li mi sada da vjerujemo, trebamo li da vjerujemo? Treba li da izigravamo retardirane ljude, pa da kažemo da je bilo tako?", pita Belada.
Nijesmo se smjeli živi čut’
Dugogodišnji šef pravnih poslova u Zavodu za zaštitu spomenika kulture, smatra da su državne institucije pale na ispitu u zaštiti spomeničkog prava.
"Ja sam bio radnik Zavoda za zaštitu spomenika, tako da imam i ja svoju odgovornst. Ja znam što se tamo dešavalo. Mi svoj posao nijesmo radili. Imali smo, očigledno, strah (ne govorim konkretno) od SPC. Kad god se oni pojave mi smo izlazili u susret i sve rješavali bez ikakvih problema, nijesmo se smjeli živi čut", navodi Belada i ocjenjuje da je očigledno da su SPC i kult ličnosti prvog čovjeka stvorili tadašnja vlast i crnogorski narod svojim nečinjenjem.
Upis u katastar bez valjanog pravnog osnova
Belada tvrdi da su osamdeset odsto spomenika kulture u Crnoj Gori, te vjerskih objekata u Katastar nepokretnosti upisani bez valjanog pravnog osnova, bez podobne isprave potrebne za katastar nepokretnosti.
Najugroženija grupacija u Crnoj Gori su Crnogorci
Belada smatrada su mnogi Crnogorci revoltirani, da su kao narod veoma povrijeđeni.
"U odnosu na Albance, Bošnjake, koje izuzetno poštujem, trenutno najugroženija grupacija u Crnoj Gori su Crnogorci. To je i zadatak SPC", kazao je Belada.
Belada je i predsjednik Crnogorskog zbora, kaže da je najvažnije homogenizovati crnogorski blok. Poručuje da u ovom trenutku niko ne smije da ćuti.
