Begović ističe da je institucionalna kriza već dugo u Crnoj Gori, dodajući da je država obezglavljena, kada je riječ o pravosudnim institucijama.
Govoreći o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, Begović naglašava da je on bespogovorno suprotan Ustavu Crne Gore.
“To dobro znaju i oni koji su ga izglasali u Skupštini. Taj zakon je donesen iz političkih razloga, motivisan vladajućom većinom koja je na taj način pokušala da izvrši pritisak na predsjednika države, kako bi eventualno otvorio novi krug konsultacija za izbor premijera”, kaže Begović koji je uvjeren da do toga neće doći.
“Praktično dolazimo do toga da skupštinska većina od 41 poslanika, po tom Zakonu, ima mogućnost da izabere novog mandatara, a to je nadležnost predsjednika države, izričito definisana Ustavom Crne Gore”, navodi Begović.
Izlaz iz takve situacije ne vidi ukoliko se ne izaberu sudije Ustavnog suda.
“Najvažnije je u ovom trenutku da se politička elita u Crnoj Gori pokuša dogovoriti, kako bi našli zajedničko rješenje da se izaberu sudije Ustavnog suda”, ističe Begović i dodaje da predloženi kandidati objektivno zaslužuju da budu na tim funkcijama.
“Ubijeđen sam da do toga neće doći i da se u ovakvoj konstelaciji snaga to može uraditi isključivo uz posredovanje međunarodne zajednice”, smatra Begović.
Poručuje da fokus treba usmjeriti ka izboru sudija Ustavnog suda, nakon čega se može razmišljati o svim konsekvencama koje su se ovih dana, mjeseci i godina dešavale u Crnoj Gori.
