Begić je na današnjoj pres-konferenciji Nacionalnog koordiancionog tijela za zarazne bolesti, odgovarajući na pitanja medija kazao da još uvijek ne postoje podaci koji bi ukazivali na mogući imunitet na koronavrius.
''Moramo biti svjesni da u ovom trenutku mi ne znamo ništa što je vezano za sam imunitet na novi koronavrius. To je glavni problem za sva serološka testiranja. Ti testovi postoje ali nismo zadovoljni njihovom senzitivnošću. Definitivno imamo u planu seriepidemiološku studiju koja je planirana u nekim kasnijim fazama i koja će nam dati pravu sliku koliko je ljudi bilo izloženo koronavirusu i koliko njih je steklo imunitet na njega'', kazao je on.
Otvaranje granica među posljednjim mjerama koje će popustiti
Odgovarajući na dalja pitanja, Begić je kazao da je otvaranje granica mjera koja će biti popuštena među zadnjima, jer se žarišta koronavriusa nalaze svuda u svijetu, Evropi, pa i u našem okruženju.
''Podsjećanja radi, SZO nikada nije preporučivala zatvaranje granica ali skoro da nema države koja to nije uradila. Vidjele ste u medijima da su određene države propisale već sada određene uslove koje stranci treba da ispune prilikom ulaska. Ipak sa zdravstvenog aspekta negativan PCR test ne znači da ta osoba nema u sebi virus koji je u inkubaciji i koji se može prikazati za nekoliko dana. Plan će se definitivno razmatrati i biće postepen u smislu da će se voditi računa i o eventualnim državama destinacijama na koje će se odnositi ali i o uslovima koje će strani državljani morati da ispune prilikom dolaska. Ključ cijele priče je jedna velika nepredvidljivost i razvoj epidemiološke situacije u svijetu, a to ne leži u našim rukama. Određene države koje budu postalvjale uslov za putovanja mi ćemo se potruditi da ako je putovanje opravdano da našim građanima omogućimo ispunjavanje tih uslova'', kazao je on.
Izvor obolijevanja nije pronađen kod 10 odsto pacijenata
Odgovarajući na dalja pitanja Begić je kazao da izvor obolijevanja nisu uspjeli da pronađu kod 34 pacijenta, a da je period inkubacije je jako teško odrediti.
Period inkubacije je jako teško odrediti jer se zasniva na sjećanju što je nezahvalna kategorija jer se ne može tačno znati kada je neka osoba imala kontakt.U literaturi je zabilježena najduža inkubacija od 29 dana, kao i inkubacija koja nije mjerena u danima odnosno dešavalo se da osoba bude pozitivna nakon kontakta koji je bio istog dana. Oni kod kojih nismo uspjeli precizno da utvrdimo izvor obolijevanja je 34 što je malo iznad 10 odsto'', zaključio je Begić.
