"Biciklizam je iz pandemije izašao kao veliki pobjednik i to nam pokazuje njegov potencijal da promijeni naše gradove i naše živote", kaže Džil Voren, iz Evropske biciklističke federacije u Briselu.
"Prije pandemije imali smo 1.000 biciklista na glavnoj ulici, sada ih imamo 7.000",rekao je Pjerfrančesko Maran, zamjenik gradonačelnika Milana, koji je zadužen za urbanizam u tom gradu.
Prema njegovim riječima, ranije je bilo pokušaja da se uvedu trake za bicikliste na ulicama, ali su tada vozači automobila protestovali. Milano je među prvima uveo bicikle kao vid javnog prevoza i sada ima 35 kilometara biciklističkih staza, međutim, mnoge od njih su privremene.
Regionalna vlada ovog dijela Italije uložila je 115 miliona eura u podsticanje biciklizma i nudi subvenicije od 500 eura ukoliko neko želi da kupi novi bicikl ili električni skuter.
U Briselu je izgrađeno 40 kilometara novih staza u najprometnijim djelovima grada, uvedena je i zona u kojoj pješaci i biciklisti imaju prednost nad automobilima, u cilju da se obezbijedi prostor za bezbjednu distancu.
Regionalna ministarka saobraćaja, Elke Van den Brant, u aprilu je pozvala stanovnike da izbjegavaju javni prevoz, a čini se da je dosta ljudi prešlo na bicikle, budući da je u isto vrijeme prošle godine bilo 44 odsto manje bicikista nego sad.
Za razliku od većine drugih većih gradova, Amsterdam je već imao adekvatnu biciklističku infrastrukturu prije pandemije. Poznato je da ovaj gradima više bicikala nego ljudi kao i čak 767 kilometara dobro profilisanih biciklističkih staza.
Na kraju, ostaje pitanje da li će se zadržati aktuelni trendovi, ili će opasti kada se virus povuče.
