Koliki je napredak ostvaren?
Istraživanje se radi vratolomnom brzinom, a trenutno se razvija više od 20 vakcina. Među onima na kojima se u ovom trenutku radi su:
- Prvi test za vakcinu na čovjeku najavili su prošlog mjeseca naučnici iz laboratorije u američkom gradu Sijetlu. Oni su se odlučili na neobičan korak preskakanja bilo kakvog istraživanja na životinjama kako bi se testirala bezbjednost ili efikasnost vakcine.
- Australijski naučnici su počeli lasicama da ubrizgavaju dvije potencijalne vakcine. To je prvi opsežni predklinički test koji je prešao u fazu probe na životinjama, a istraživači kažu da se nadaju da će preći na fazu probe na ljudima krajem aprila.
Testiranja kao što su ova odvijaju se mnogo brže nego što bi to normalno bio slučaj, a neka se služe novim pristupima vakcinama. Logično je da nema garancija da će sve proteći glatko.
Ali čak i ako se ovi testovi - ili bilo koji drugi - pokažu uspješnim, ne očekuje se da će proizvođači uspjeti da naprave masovno spravljene vakcine do druge polovine 2021. godine.
Ne zaboravite, postoje četiri korona virusa koji već kruže u ljudskim bićima. Oni izazivaju samo prehladu, a nemamo vakcine ni za jedan od njih.
Mogu li postojeći ljekovi da izliječe od korona virusa?
Ljekari testiraju aktuelne anti-virusne ljekove da vide da li oni funkcionišu protiv korona virusa. To ubrzava ispitivanje jer se za njih zna da su bezbjedni za davanje ljudima.
Probe se vrše u Engleskoj i Škotskoj na malom broju pacijenata sa anti-viralnim lijekom po imenu remdesivir. On je originalno pravljen kao lijek protiv ebole, ali se ispostavlja da je efikasan protiv širokog dijapazona virusa.
Slična ispitivanja već se sprovode i u Kini i SAD-u, a rezultati se očekuju u narednih nekoliko nedjelja.
Polagale su se velike nade da će par ljekova protiv virusa HIV-a (lopinavir i ritonavir) biti efikasni, ali podaci sa testiranja su razočaravajući.
Nijesu poboljšali oporavak, smanjili broj smrti niti spustili nivo korona virusa u pacijentima sa ozbiljnim Kovidom-19. Međutim, budući da je testiranje vršeno na izuzetno ozbiljnim pacijentima (skoro četvrtina ih je umrla), možda su rađena prekasno u fazi infekcije da bi ljekovi funkcionisali.
Studije se rade i na anti-malarijskom lijeku po imenu hlorokin. Laboratorijski testovi su pokazali da može da ubije virus, a postoje i neki dokazi iz iskustva ljekara koji ukazuju na to da pomaže. Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija kaže da ne postoji konačan dokaz o njegovoj efikasnosti.
Da li će vakcina zaštititi ljude svih godišta?
Biće, gotovo neizbježno, manje efikasna kod starijih ljudi. To nije zbog same vakcine, već zato što ostarjeli imuniteti ne reaguju toliko dobro na imunizaciju. Viđamo to svake godine sa vakcinom protiv gripa.
Hoće li biti nuspojava?
Svi ljekovi, čak i najobičniji ljekovi protiv bolova, imaju nuspojave. Ali bez kliničkih testova nemoguće je znati kakve bi nuspojave mogla da ima eksperimentalna vakcina.
Ovo je nešto na šta bi regulatori posebno morali da obrate pažnju.
Ko će biti vakcinisan?
Ukoliko se napravi vakcina, biće ograničenih zaliha, makar u ranim stadijumima, tako da će biti veoma važno da se odrede prioriteti za davanje.
Zdravstveni radnici koji dolaze u kontakt sa pacijentima zaraženim Kovidom-19 naći će se na vrhu te liste. Bolest je najsmrtonosnija kod starijih ljudi, tako da će i oni biti prioritet ukoliko se vakcina pokaže efikasnom u ovoj starosnoj grupi. Međutim, možda će umjesto toga biti bolje da se vakcinišu oni koji žive sa starijima ili se staraju o njima.
Dok vakcina ili lijek ne budu gotovi, što mogu da uradim?
Vakcine sprječavaju zarazu a najbolji način da se u ovom trenutku to uradi jeste dobra higijena.
Ukoliko se zarazite korona virusom, tada će za većinu ljudi simptomi biti blagi i moći će da se liječe kod kuće uz ležanje u krevetu, uzimanje paracetamola i mnogo tečnosti. Neki pacijenti će se možda ozbiljnije razboljeti i biće im potrebna bolnička njega.
Kako se pravi vakcina?
Vakcine na bezopasan način upoznaju imuni sistem sa virusima ili bakterijama (ili čak njihovim malim dijelovima). Odbrambeni sistem tijela ih prepoznaje kao uljeza i uči kako da se bori protiv njih.
Onda ako tijelo bude izloženo njima za stvarno, ono već zna kako da se bori protiv infekcije.
Epidemija i pandemija: U čemu je razlika?
Glavni metod vakcinacije decenijama je bilo korišćenje originalnog virusa.
Vakcina protiv malih boginja, rubeole i zaušaka (MMR) pravi se upotrebom oslabljenih verzija ovih virusa koje ne mogu da izazovu punu infekciju. Vakcina protiv sezonskog gripa pravi se uzimanjem glavnih vrsta gripa koje su u opticaju i potpuno ih onesposobljavajući.
Rad na novom korona virusu koristi novije, manje testirane pristupe po imenu „plag end plej" vakcine.
Zato što znamo genetski kod novog korona virusa, Sars-KoV-2, sada imamo potpuni nacrt za njegovo stvaranje.
Neki naučnici za vakcine izvlače male dijelove genetskog koda korona virusa i stavljaju ga u druge, potpuno bezopasne viruse.
Sada možete da „zarazite" nekog bezopasnim gripom i u teoriji mu date imunitet protiv ove infekcije.
Druge grupe koriste dijelove sirovog genetskog koda (DNK ili RNK, u zavisnosti od pristupa), koji bi, jednom kad se ubrizgaju u tijelo, trebalo da počnu da proizvode dijelove viralnih proteina protiv kojih imunitet ponovo može da počne da uči da se bori.
