Sramotni, divljački i necivilizovani čin lomljenja mermerne ploče na spomeniku u Piperima podignutome u čast donosilaca odluke o podizanju prvoga antifašističkoga ustanka u porobljenoj Evropi 1941. godine samo je nastavak novočetničkih nasrtaja na Crnu Goru i njezino narodnooslobodilačko nasljeđe, kaže istoričar Boban Batrićević za Pobjedu.
Mermerna ploča na spomeniku na Ravnom lazu u Piperima mjestu gdje je donijeta odluka o podizanju Trinaestojulskog narodnog ustanka 1941. godine juče je polomljena. Iz Uprave policije Pobjedi je saopšteno da su izašli na mjesto dogđaja i da preduzimaju sve što je u njihovoj nadležnosti da rasvijetle ovaj slučaj i počinioce privedu pravdi.
Batrićević je komentarišući ovaj slučaj rekao da je "udar na spomenik NOB-a, udar na temelje antifašističke i građanske Crne Gore, a takva Crna Gora smeta mnogima".
„Ovo nedjelo logičan je nastavak razbuktale revizionističke i pročetničke propagande i misije u Crnoj Gori koju svesrdno i otvoreno podržava SPC s partijama i organizacijama koje su joj bliske, a čiji mitropolit gotovo svaki medijski istup iskoristi da prokaže i demonizuje postignuća crnogorskih i jugoslovenskih partizana u borbi protiv nacifašizma. No, koliko gođ se trudili da zatru sjećanje na crnogorski NOB u tome neće uspjeti, jer je moderna Crna Gora rođena u vatri Trinaestoga jula“, poručio je on.
Čim je doznao za skrnavljenje ovog spomenika potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Slobodan Simović se juče odmah uputio u Pipere. Kada je stigao tamo, kaže da je bio deprimiran.
„Mještani samo sležu ramenima, niko nema pouzdanih informacija. Policija je dolazila. Nije ovo preko dana učinjeno, jer se spomenik nalazi uz samu cestu. Počinilac bi bio primijećen. Ubijeđen sam da je to napravljeno u duboku noć, a to je sve negdje organizovano, jer očito destruktivne snage djeluju po Crnoj Gori“, smatra Simović.
Na snazi je, prema njegovim riječima, primitivizam i varvarizam – mermerna ploča je izmrvljena, polomljena u paramparčad.
„Bijes je iskaljen na jednom veličanstvenom spomeniku gdje je donešena odluka da se narod Crne Gore 13. jula 1941. godine digne na oružje protiv fašizma. To je primjer kakvog nema u istoriji ljudskog roda, tada se patriotska iskra razgorjela do punog izražaja. To je bilo veličanstveno“, kazao je on.
Podsjeća da su na ploči ispisana imena komunističkog rukovodstva, pokrajinskog komiteta, KPJ za Crnu Goru, Bosnu i Sandžak. Dodaje da ovaj slučaj ne treba posmatrati izolovano, podsjećajući kako su se nedavno u Bijelom Polju lomile crnogorske zastave.
„Takvih i sličnih primjera imamo još. To je sinhronizovana, uigrana aktivnost, aktivnost ekstremnih nacionalističkih snaga koje su usmjerene na društveno biće Crne Gore u nastojanju da nanesu što više zla i da Crnu Goru skrenu sa njenog strateškog puta. Društvo mora da se ozbiljnije okrene sebi, jer su to naše sopstvene slabosti. Spomenik pripada državi, ne pripada nijednoj partiji, niti grupaciji. fašizam Uništiti spomenik, uništiti kulturu, znači uništiti državu, i to je suština. Napad na spomenik je napad na državu“, rekao je on.
Počiniocima je poručio "da se vrate u pamet, jer na ovaj način ruše i sebe i državu".
Prošle godine osvanuo kukasti krst na spomeniku borcima na Trijepču
Krajem marta prošle godine na spomenik borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora sa područja Pipera iscrtan je kukasti krst.
Riječ je o dijelu spomen-kompleksa na Trijepču, koji je podignut 1967. godine, a obnovljen 2001. Predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Pipera Milutin Ljumović tada je za Pobjedu kazao da se nešto tako do tada nije desilo i da je to suprotno tradiciji Pipera.
Ljumović je tada upozorio da je plato oko spomenika na Trijepču osvijetljen reflektorima, ali da nema video-nadzora, pa nije lako utvrditi ko je mogao da zloglasnim simbolom oskrnavi spomenik rodoljubima iz Drugog svjetskog rata.
Na pitanja Pobjede o toku istrage povodom skrnavljenja spomenika u Piperima iz Glavnog grada je tada saopšteno da taj slučaj nije u nadležnosti Komunalne policije, dok iz Uprave policije nije stigao odgovor.
