Basara se i u prethodnim izdanjima doticao Zorana Đinđića, no u ovom je ubijeni srpski premijer jedna od centralnih ličnosti. Da je tako, govori i sam naziv djela „Đinđić: memoari s onu stranu groba“.
Roman je objavila „Laguna“, navodeći kako Basara i ovog puta „donosi još jednu raskošnu karnevalsku sliku propadanja Srbije“.
Riječ je, u najkraćem, o oštroj satiri o atentatu na Đinđića, ali i o posljedicama vladavine onima koji su ga naslijedili – kako u srpskoj vlasti, tako i u stranci.
Prema prvim reakcijama, stiče se utisak kako Basara ostaje dosljedan svom stilu, uz mnogo humora, ironije i brojne hiperbole. Pritom, u prvim kritikama navodi se i kako je roman u neku ruku antipod Basarinom djelu „Anđeo atentata“, u kojem govori o Francu Ferdinandu.
Đinđić „sa one strane groba“ gleda gorku viziju današnje Srbije, a u kritici stoji i kako Basara „kroz sindrom atentata izvrgava ruglu dvovjekovne manifestacije naopakog srpskog mentaliteta, naopakog shvatanja države, politike i drugih vidova i modela zajedničkog društvenog života, ukazujući u ključu na njihove odsudne nosioce”.
