Srbija je ključni akter hibridnih prijetnji prema Crnoj Gori i već godinama koristi političke, medijske, vjerske, paravojne i obavještajne kanale, kao i nevladine organizacije, za širenje uticaja, dok u analizama Digitalnog forenzičkog centra (DFC) nije uočen maligni uticaj iz Albanije i Hrvatske, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji „24 Sata“ na Televiziji E Marko Banović iz DFC-a.
Banović kaže da postoji realna opasnost na koju je ukazao premijer Milojko Spajić, ističući da DFC godinama ukazuju na hibridne prijetnje.
“Vjerovatno postoji i određeni pritisak iz Evropske unije, s obzirom da znamo da je borba protiv hibridnih prijetnji i dezinformacija jedan od ključnih stubova u pregovorima za članstvo u EU. Postoji još jedan eventualni razlog, a to je da je premijer Spajić sve češće meta tih hibridnih napada i pokušaja sestabilizacije Crne Gore tako da je to miks različitih komponenti. Ključna stvar je ona na koju smo mi već tokom prethodnih 12 mjeseci ukazivali, a to je da što se Crna Gora bude približavala članstvu u EU tako će se pojačavati intenzitet hibridnih prijetnji i stranog miješanja u našoj zemlji”, rekao je Banović.
Smatra da je progres napravljen u integracijama došao kao rezultat snažne podrške EU, odnosno vjetar u leđa radi održavanja stabilnosti u regionu, ali i bezbjednosti u Crnoj Gori.
Dodaje i da izjavu premijera Spajića o hibridnim prijetnjama tumači kao poruku domaćim akterima političke scene, jer se one u Crnoj Gori, podsjeća on, u najvećoj mjeri oslanjaju na domaće proxy aktere koji su ključni kanali tih destabilizacija.
46“Ključna stvar u borbi protiv hibridnih prijetnji jeste dokazati ih i dokazati direktne aktivnosti koje su upućene prema Crnoj Gori. Postoji mnogo različitih razloga zbog kojih je premijer ostao nedorečen, prva je škakljivost same teme, druga je da se možda radi o operativnim podacima pa nije u mogućnosti da ih iznese, jer eventualno mogu ugroziti daljnje djelovanje. Ja bih se manje fokusirao na to šta je kazao premijer Spajić, a mnogo mi je važnije šta će institucije, na koji način će reagovati. Vrlo je važan način na koji se komunicira sa građanima ova tema, zato što kao posljedicu neadekvatne komunikacije možemo imati relativizaciju stranog uticaja i gubljenje povjerenja u institucije. A upravo je povjerenje u institucije ključni faktor u borbi protiv hibridnih prijetnji. Očekujem u narednom periodu da imamo jasan odgovor institucija, da znamo koje su to bile prijetnje, šta su uradile po tom pitanju i šta je ključni rezultat”, poručio je Banović.
Podsjeća da premijer Milojko Spajić nije kazao iz koje dvije susjedne zemlje dolaze hibridne prijetnje, pa su nakon njegove izjave nastale medijske spekulacije da se radi o Albaniji, Hrvatskoj, ili Srbiji.
“Srbija je očigledan primjer. Kada su u pitanju Albanija i Hrvatska to su dvije partnerske zemlje, članice NATO-a koje u našim analizama definitivno nijesu izvor hibridnih prijetnji prema Crnoj Gori. Ono što pokazuju sve naše analize, a što smo dokazali kroz naše studije i analize, je da je Srbija taj ključni akter hibridnih prijetnji koja već duži niz godina koristi različite kanale za širenje uticaja. To su politički, medijski, vjerski, paravojni i obavještajni i kanal kroz nevladine organizacije. Očigledno je da djeluju u jednoj očiglednoj koheziji, a posljednji primjer je Miholjski zbor i njihova peticija oko broda Jadran, pa peticija oko Prevlake gdje se pokušava kreirati novi narativ oko otvorenih pitanja sa Hrvatskom. To automatski prate dezinformacije putem medija koji su u vlasništvu srpskog kapitala i uređivačka politika je u potpunosti usaglašena sa srpskim medijima koji su pod kontrolom Aleksandra Vučić. Nakon toga se aktiviraju i određene političke strukture i društvene mreže. To su ti ključni kanali kroz koje se hibridne prijetnje prožimaju u Crnoj Gori”, istakao je Banović.
On podsjeća da je Albanija partnerska zemlja, te da analize DFC-a nijesu registrovale da iz te zemlje dolazi bilo kakav maligni uticaj, dok je sa Srbijom, ističe, potpuno drugačija situacija.
“Zaista se te dvije zemlje ne mogu stavljati u isti koš. Pokušaji stavljanja Albanije i Srbije u istu ravan su u suštini dio tih hibridnih prijetnji, odnosno pokušaja da se odnosi između zemalja regiona naruše. A znamo na koji način Srbija djeluje u Crnoj Gori već godinama. Samo u posljednjih godinu dana imali smo veliki broj različitih aktivnosti, od podizanja spomen obilježja Pavlu Đurišiću do blokade gradnje kolektora u Botunu, zatim dezinformacija oko turskih migranata u Crnoj Gori, film povodom 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Tokom Samita EU u Tivtu vidjeli smo famozni avion sa bezbjedonosno interesantnim licima i kriminalcima koji su povezani sa SNS-om... Sve su to primjeri očiglednog hibridnog djelovanja u našoj zemlji koji ukazuju, to jest dokazuju na koji način se Srbija odnosi prema Crnoj Gori i šta je trenutno cilj Ste zemlje kada je u pitanju članstvo Crne Gore u EU”, naglasio je Banović.
Zaključak i ključna poruka DFC-a je, kako kaže, da je neophodna adekvatna reakcija institucija koja je do sada izostajala.
“Nadamo se da će se to upravo ovom reakcijom premijera u narednom periodu promijeniti”, poručio je Banović.
