To je saopštila državna sekretarka u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, Marina Banović, na panel diskusiji „5G u Crnoj Gori: zašto su milisekunde važne?“, koju je organizovao Crnogorski Telekom.
Banović je kazala da je presjek stanja, kada je riječ o 5G mreži, jedna od tema Digitalnog samita zemalja Zapadnog Balkana, koji će biti održan u oktobru.
Navela je da je u toku izrada Strategije digitalne transformacije 2022-2026. i jako je važno, kako je kazala, da ta Strategija i drugi dokumenti budu vlasništvo onih koji ih koriste.
„U tom smislu smo formirali radne timove u kojima se nalaze predstavnici svih relevantnih aktera u društvu i nadamo se da će kvalitet ovih dokumenata, a posebno Stretegije digitalne transformacije, biti visok. Dvije trećine Strategije su završene, napravljeni su strateški ciljevi i u tom smislu je identifikovano sedam strateških ciljeva“, rekla je Banović.
U Crnoj Gori, kako je navela, postoji značajan nedostatak stručnjaka koji su potrebni ICT industriji, a procjena je da fali 500 stručnjaka u toj oblasti.
„Nadamo se da će Strategija digitalne transformacije 2022-2026. dati osnovu i za kako formalno tako i neformalno obrazovanje i podizanje nivoa vještina u ovoj oblasti. Značajan dio Strategije biće posvećen razvoju ICT sektora, kako ovog našeg domaćeg tako i privlačenju investicija u ovoj oblasti. Smatramo da je to veoma važno, jer je pretenciozno očekivati od Crne Gore da obezbijedi dovoljan broj stručnjaka u svim oblastima“, rekla je Banović.
Zbog toga je, kako smatra, potrebno napraviti takav ekonomski ambijent u koji bi rado dolazile kompanije iz ovog sektora.
Kada je riječ o elektronskim uslugama Crna Gora se, kako je rekla, nalazi na osnovnom nivou.
„Generalno je pozicija Crne Gore, što se zrelosti transformacije tiče, između osnovnog i srednjeg nivoa. Dugačak je put pred nama. Svjesni smo izazova, prvenstveno pravnih i onih koji se odnose na spremnost institucija da omoguće pristup registrima podataka. Jedan po jedan se moraju rješavati, i polako ići u izradu elektronskih usluga, čija sama izrada nije toliko kompleksna kada se steknu preduslovi. Do sada smo proizveli tri, a očekuje nas proizvodnja još 15 usluga u narednih godinu i po, što će značajno podići stepen opremeljenosti našeg društva elektronskim uslugama. Nadam se da ćemo na kraju imati dobre rezultate”, kazala je Banović.
