„Dati11. juna 30eura jednokratne pomoći četvoročlanoj porodici koja je podstanar i koja živi od socijalne pomoći, a koja ih je potrošila na hranu, aodbiti je kad moli za pomoć u avgustu, dabi platilastanarinu, kupila školski pribor djeci,govori o neefikasnoj socijanoj politici i ne postojanju socijalne pravde“, navela je Medojević.
„Majka nam piše:
Od 30 eura koje su nam dali 11.06. kupili smo djeci da jedu, a ovo nam je stiglo jutros- prilog fotografija.
Već sam Vam rekla da smo podstanari i da plaćamo preko 200 eura stan i račune, a socijalno nam je 164 eura, za hranu i ostalo ne znam ni kako se snalazimo.
Sad nam deca kreću u treći razred,nemamo da ih spremimo za školu,ni sveske ni garderobu, a računi za struju su nam dostigli 100 eura ”.
Nije humanost već zakonskaobavezadržave dapomogne ljudima da dostojanstveno žive, smatraMarina Medojević.
„Ne može, litar ulja, knjige za osnovnu školu , dječiji dodatak od 30 eurado 6.godine, mala socijalna pomoć koja nije raspoređena po objektivnom socijalnom kartonu,tako da je dobijaju i oni koji nisu u nuždi jer su vješti u dokumentovanju svog “nemanja”a i “ veza” im ne fali, (a oni koji grcaju u siromaštvu je nemaju), poboljšati teško stanje u kojem se porodice u CG nalaze. Siguran posao zajednog člana porodice, podrška za poljoprivrednu proizvodnju svima koji bi se mogli baviti njome - prvenstveno onima kojima bi ona značila izlazak iz zone siromaštva, socijalna pomoć starim i bolesnim,od koje se živi a ne jedva preživljava je minimum.
Besplatna struja najugroženijima, socijalni stanovi, namirnice i higijenska sredstva na mjesečnom nivou.
Besplatna užina, autobuska karta, knjige i školski probor do okončanja školovanja, dječiji dodatak koji prati razvojne potrebe djece, koja žive u nemaštini je slika socijalno pravedne i odgovorne države kojoj treba da težimo.
Svako dijete koje živiu CG u nemaštini zaslužuje,svaki vid podrške države kako bi se izvuklo iz čeljusti siromaštva i postalo ravnopravni član društva.
Djeca moraju biti centar socijalne politike a ne njihovi roditelji.Ulaganje u rješavanje problema siromaštva nije trošak nego investicija.
Koliko je stvarno siromašnih u Crnoj Gori kojine mogu dostićiMinimalnu potrošačku korpu koja obezbjeduje minimum preživljavanja?
70% zaposlenih nema primanja koja zadovoljavaju minimalnu potrošačku korpu.
Oni koji su nezaposleni,oni koji primaju minimalnu penziju, čak ni oni kojima imaju prosječnu penziju , aionikoji primaju socijalnu pomoć takođe,nemaju ovaj iznos minimalnihsredstava da prežive.
U CG je zaposlen 1.2 član porodice po zadnjoj statistici Monstata što nam pokazujekoja je politika zapošljavanja .
Minimalna potrošačka korpa se odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva, a u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
