Crna Gora bi za pet godina teoretski mogla poslati članica Evropske unije, ali neophodne su političke reforme, te da Brisel pokaže veću posvećenost – ocijenila je za Pobjedu direktorica nevladine organizacije Karnegi Evropa Roza Balfur.
Ona je ocijenila, komentarišući ocjenu novoizabranog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da bi Crna Gora u narednih pet godina mogla pristupiti EU, da je to u teoriji – moguće, te da se poklapa i sa novim višegodišnjim finansijskim planom EU koji počinje 2027. godine.
– Crna Gora je prilično napredna u procesu pristupanja, ali to će zavisiti od dvije stvari. U pitanju je sekvenciranje. Prva stvar koja se mora obaviti su političke reforme, one su neophodne. To, u pogledu sekvencioniranja, mora biti prva tačka. Druga tačka je da od Brisela moramo vidjeti veću posvećenost u pružanju podrške Ukrajini na ovom putu, moramo vidjeti nedvosmislene poruke i diplomatiju, moramo vidjeti tehničku podršku Brisela u pomoći novim vladama i institucijama i jačanje nezavisnosti tih institucija – ističe naša sagovornica.
Smatra da je početna tačka zakazani parlamentarni izbori, te da potom Evropska unija mora da udvostruči svoju podršku Crnoj Gori.
- Uzimajući u obzir da bi pozitivne posljedice za cijeli region bile enormne, računajući i Sjevernu Makedoniju i Albaniju koje počinju svoj proces. I to bi se
moglo ubrzati i imati pozitivne efekte na cijeli region. Takođe bi preokrenulo razočarenje Evropskom unijom, zato što bi EU pokazala da je kredibilna sa procesom proširenja i to treba i da pokaže – rekla je Balfur.
POZICIJA BRISELA
Odgovarajući na pitanje kakva je pozicija Brisela po pitanju proširenja navodi da su raspoloženje promijenilo, a na to je u velikoj mjeri uticalo to što je Rusija napala Ukrajinu.
Podsjeća i da su Ukrajina, Gruzija i Moldavija dobile i kandidatski status.
- To je novi momenat procesa proširenja, iako se posljednjih 10 godina angažman EU na Zapadnom Balkanu nenormalno smanjio. Uprkos tom novom momentu, to će voditi do nekih promjena u Briselu koje će pripremiti put pojedinim zemljama da pristupe savezu – smatra Balfur.
Na pitanje kako će to uticati na Crnu Goru, ističe da „prije svega treba da vidimo kako će se stvari odvijati na parlamentarnim izborima“.
- EU želi da vidi dokaze napretka, EU želi da vidi da su promjene zaista implementirane, na svim nivoima prije nego odluče – ističe naša sagovornica.
Moramo razumjeti, dodaje, da će EU biti veoma oprezna što se tiče datuma novog pristupanja.
- Razlozi zbog kojih je EU odlagala proširenje su i dalje tu, nijesu nestali. EU je zabrinuta oko toga kako će ubuduće funkcionisati, zabrinuta je zbog procesa donošenja odluka, zabrinuta je zbog puno razlika. Crna Gora je mala zemlja, ona bi brzo mogla biti apsorbovana, to nije preveliki izazov, ali u svakom slučaju fokus će biti na izazovima koji se tiču vladavine prava – rekla je Balfur.
VLADAVINA PRAVA
Evropska unija, prema njenim riječima, ne želi da ponovi svoja iskustva vezana za Mađarsku.
- Iskustva koja se odnose na učlanjenju Mađarske u EU, gdje se demokratija povlači, gdje se konstantno opstruiraju odluke EU, što je bilo veoma vidljivo posljednjih godina, od ruske invazije na Ukrajinu. To je situacija koju EU ne želi da ponovi – kazala je Balfur.
U Evropskoj uniji, kako dodaje, ima onih koji smatraju da je prethodno proširenje došlo veoma brzo.
- Ne slažem sa tim, ali mislim da lekcije koje su naučene iz činjenice da demokratije koje nijesu bili kompatibilne, poput onih u Mađarskoj i Poljskoj. Zato je važno vidjeti kako se tokom procesa proširenja EU fokusira na vladavinu prava i
izazove u vezi sa demokratijom i kako zemlje koje žele da se pridruže osiguravaju da će ostati demokratske i neće se vratiti na prethodni put. Mislim da je ovo nešto što predviđa i revidirana metodologija – rekla je Balfur.
NOVA STRATEGIJA
Smatra i da se mora doći do tačke kada će EU stvoriti novu strategiju koja će onemogućiti da dođe do recesije demokratije.
- Još nijesmo tu. Ono što smo vidjeli je da je EU ojačala svoj set alatki za borbu protiv pogoršanja vladavine prava i to je usko vezano za RECOVERY FUND. To je od 2020. godine, što znači da tada EU nije imala ove alatke kako bi spriječila ono što se desilo u Mađarskoj. Sada ih je uslovno vezala za evropski RECOVERY FUND i vidim trend jačanja u toj oblasti – kazala je Balfur.
To nije, prema njenim riječima, što je Evropskoj uniji naročito stalo do demokratije, već zato što joj je stalo do funkcionisanja.
– Mora funkcionisati zbog internacionalnog konteksta nereda i disrupcije, koji je opasan, i zato postoji snažna posvećenost u EU da se zaštiti od međunarodnog okruženja. Što više članica to bolje, ali te članice moraju da dijele iste političke vrijednosti i iste međunarodne ciljeve – ističe Balfur.
Na taj način će, dodaje, krug biti zatvoren.
– U EU i dalje imamo različita politička mišljenja o proširenju. Postoje oni koje žele brzo proširenje i za koje je vladavina prava na drugoj poziciji na listi prioriteta. Postoje i oni koji baš i ne žele proširenje – kazala je naša sagovornica.
Odgovarajući na pitanje čiji je glas jači, ističe da je EU „životinja kompromisa“.
– Mora se naći prostor između. Tačka susreta ove dvije logike ide u prilog ne nužno vladama Zapadnog Balkana, već građanima ovog regiona koji žele da njihove države budu demokratije članice EU. Tako da je ta tačka susreta zapravo veoma pozitivna stvar za građane Zapadnog Balkana – zaključila je Balfur.
