Hiljade antifašista iz skoro svih bivših jugoslovenskih republika obilježilo je polaganjem vijenaca na spomen-obilježje, prigodnim besjedama i umjetničkim programom nekadašnji praznik Dan republike, uz sjećanje na Drugo zasijedanje AVNOJA u Jajcu prije 82 godine. Bilo je to u ratnom vihoru istorijsko zasijedanje, kada su donesene najvažnije odluke u budućem državnom ustrojstvu Jugoslavije, koja je borbom protiv fašizma i domaćih izdajnika pokazala svijetu svoju odlučnost u borbi za slobodu i demokratsko društvo. Skupu su pored delegacije SUBNORA Crne Gore, u kojoj su bili potpredsjednici Stevan Radunović i Milojica Dakić i Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar, prisustvovale i brojne delegacije udruženja Podgorice, Ulcinja, Bara, Tivta, Kotora, Bijelog Polja, Cetinja, Berana…
Pored poruka domaćina, načelnika opštine Edina Hozana i predsjednika SABNORA Bosne i Hercegovine Seada Đulića, u ime svih antifašističkih organizacija bivših jugoslovenskih republika obratio se Stevan Radunović, potpredsjednik Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, koji je istakao da su odlukama AVNOJA jugoslovenskim narodima vraćena prava na slobodno organizovanje, a Crnoj Gori djelimično i državotvornost, koju je izgubila odlikama bestidne Podgoričke skupštine davne 1918. godine.
Stevan Radunović, potpredsjednik Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, je poručio da je poseban osjećaj to što se nalaze na mjestu gdje su se na današnji dan 1943. godine okupili neustrašivi borci, koji su ostavili za kratko ratišta da bi, svjesni činjenice da će njihova borba uskoro rezultirati oslobađanjem zemlje, odlučili kako će urediti tu zemlju.
-I donijeli su istorijske odluke da neće obnavljati omraženu monarhiju, bremenitu ogromnim nacionalnim i socijalnim nepravdama. O njegovom značaju ne treba puno govoriti, ali o njemu treba govoriti glasno, jasno i uporno, kako bi snaga naše odlučnosti doprla do onih koji su zaboravili, kojima nije bitno i do onih kojima je i te kako bitno - da izbrišu ili relativizuju veličanstvenost odluka donijetih onomad i Jajcu. Za zaštitu antifašističkih tekovina, sve tri kategorije jednako su pogubne. Jedni ne znaju što čine, drugi čine koliko znaju, a oni treći dobro znaju što čine i što im je naum. Znamo i mi. Znamo da su aktuelna dešavanja na globalnom planu, uzdrmani poredak zasnovan na građanskim i demokratskim vrijednostima, obeshrabrili dobronamjerne, a okuražili pobornike nacionalističkih pa i fašističkih ideoloških svjetonazora. U ovakvom ambijentu najbolje se snalaze retrogradne, desničarske strukture, navodno spremne da ponude rješenje za ono za što svijet koji počiva na antifašizmu nije u stanju. Ništa drugačija nije situacija na Zapadnom Balkanu. Ovaj region je i dalje opterećen duhovima prošlosti, koji su se probudili upravo zahvaljujući centrima moći u aktuelnom momentu i kane obezvrijediti sve one vrijednosti dostojne slobodnog čovjeka. Geneza ovdašnjih odnosa kroz vjekove opominje nas da svako buđenje ovih i sličnih politika i ponašanja i javkom diskursu moramo veoma ozbiljno shvatiti. Mi to i radimo. Zato se redovno okupljamo, na gotovo svaki značajan datum iz antifašističke borbe. Svaki naš skup poruka je poštovanja naših slavnih predaka i zavjet potomcima da će naša borba biti neprestana-kaže Radunović..
On je parafrazirao dvije čuvene replike sa fronta tokom Pete neprijateljske ofanzive.
-Dok god se čuje glas poštovalaca partizanske borbe, fašizam neće proći. Na to nas opominje osmijeh Ljuba Ćupića i podignute pesnice na vješalima Stjepana Filipovića. Na to nas opominje drugarstvo i u smrti Gojka Kruške i Muse Hodžića i prkosni pogled prežaljene mladosti Joke Baletić. Ali više od svega, na to nas obavezuje želja da budućim naraštajima obezbijedimo siguran život i prosperitet koji neće morati da traže niđe mimo ovog podneblja. Mi u Crnoj Gori imamo i posebnu potrebu i obavezu da iskazujemo poštovanje za NOB i datum koji danas obilježavamo. U toj borbi smo podnijeli ogromne žrtve, ali je tom borbom i zasijedanjem i odlukama AVNOJ-a Crnoj Gori vraćen državni status koji joj je bio oduzet najvećom istorijskom nepravdom iz 1918. godine. Drugarice i drugovi, mnogi kažu da istoriju pišu pobjednici. Ne bih se saglasio. Jer istoriju borbe 1941–1945. nijesu pisali pobjednici. Pisale su je neumitne činjenice da je prva puška u porobljenoj Evropi pukla upravo ođe, a zatim viđena oslobodilačka borba od strane jednog i jedinog antifašističkog pokreta. Sve ostalo je pokušaj relativizacije i iskrivljavanja od strane onih koji su ośetili trenutak da ponovo pokušaju glorifikovati izdajnike i saradnike okupatora. E pa da im poručimo i sa ovog mjesta, zalud vam! Nećemo vam dozvoliti - istakao je potpredsjednik Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.
Prije svečanosti održan je sastanak delegacija antifašističkih organizacija država sa bivših jugoslovenskih prostora, na kojem su dogovoreni dalji oblici saradnje u njegovanju tradicija revolucije, afirmaciji antifašizma i borbi protiv novog neofašističkog talasa koji je zahvatio balkanske i evropske prostore.
Inače, delegacija SUBNORA Crne Gore posjetiće u neđelju spomen park u Gornjem Vakufu gdje se čuva sjećanje na 101 borca crnogorskih brigada koji su poginuli u oslobađanju ovog kraja.
