Ona je danas u koncertnoj dvorani Muzičke škole Vida Matjan otvorila dvodnevni međunarodni sastanak, čiji su organizatori Kancelarija Uneskoa u Veneciji u saradnji sa Vladom Crne Gore, povodom 40 godina Konvencije UNESKO-a o zaštiti svjetske kulturne baštine.
Podsjetivši da je Kotor na listi Svjetske baštine od 1979. godine i da je u njemu polovina spomeničkog blaga Crne Gore, Ćatović je kazala da se nada da će sastanak doprinijeti i rješavanju određenih dilema na lokalnom nivou javila je Mina.
To su, kao je navela, opravdanost zahtjeva da Kotor ima status primjeren svom značaju, način obezbjeđivanja sredstava za očuvanje i zaštitu kulturnog nasljeđa, usklađenost Menadžment plana sa razvojnim planovima grada i funkcionisanje Savjeta za upravljanjem područjem Kotora.
„Poseban značaj sastanka je u činjenici da će predstavnicima zemalja regiona biti omogućeno da razgovoraju o svjetskoj baštini i održivom razvoju i definisanje uloge lokalnih zajednica u područjima pod patronatom UNESKO-a“, ocijenila je Ćatović.
Zamjenica ministra kulture Crne Gore Lidija Ljesar istakla je da je područje Kotorsko-risanskog zaliva površine 8,5 hiljada hektara (od čega je morska površina 2,6 hiljada hektara), od 26. oktobra 1979. godine upisano na listu Svjetske baštine UNESKO-a kao prirodno i kulturnoistorijsko područje.
Zahvalivši se UNESKO-vom izboru da ovako značajan sastanak održi u Kotoru, Ljesar je kazala da to pokazuje zajedničku međunarodnu i nacionalnu posvećenost njegovoj budućnosti.
„Različiti oblici normativne i institucionalne zaštite, koju su u cilju kvalitetne zaštite i valorizacije i prezentacije kultrune baštine Kotora pokazivale nacionalne i lokalne vlasti, dopriniejli su ukupnom naporu u procesu evropskih i evroatlantskih integracija, što je ključna mjere održivosti državne politike Crne Gore“, kazala je Ljesar.
Ona je navela da proces evropskih integracija, u kojem se nalazi Crna Gora, podrazumijeva restruktuiranje postojećih i uspostavljanje novih mehanizama za upravljanje baštinom i ima za cilj unapređivanje institucionalih i kadrovskih kapaciteta države za primjenu principa održivog korišćenja kulturnih i priodnih dobara na listi Svjetske baštine.
Predsjednik UNESKO-ve kancelarije u Veneciji Antoni Kraus kazao je da je uključivanje i angažovanje lokalnih zajednica tek sada prepoznato kao jedan od glavnih strateških ciljeva za sprovođenje Konvecnije.
„Ovaj sastanak je način da se prepozna novi pristup i Konvencija pomjeri u tom pravcu“, kazao je Kraus, istakavši značaj zajedničkog djelovanja grupa zajednica, organizacija, privatnih preduzetnika i lokalne vlasti, čija je raznovrsnost evidentna i u Kotoru.
On je naveo da bi bolja integracija vlasti i lokalnih zajednica trebala da da odgovor na to što je to dobar sistem koordinacije između upravljanja i odgovornosti.
„Biće to i most ka razvoju koji će pomoći i da unaprijedimo upravljanje područjima u regionu i da se bolje pozabavimo aktivnostima i odnosima na relaciji Svjetska baština-održivi razvoj-lokalne zajednice.
