Svijet

Atina: Zemlja u potpunoj blokadi, na protestima umrla jedna osoba

Izvor

Kako su javili grčki mediji, tokom protesta i sukoba s policijom preminuo je jedan 66-godišnjak, i to od posljedica srčanog udara.

Procjenjuje se da se ispred parlamenta na trgu Sintagma u Atini okupilo 50.000 ljudi. Policija se sukobila s malim grupama demonstranata, dok se velika kolona demonstranata kretala u protestnoj šetnji po ulicama Atine.

Advokati, notari, apotekari, ljekari, prosvetni radnici, kontrolori leta, taksi vozači i vozači trajekta, novinari...štrajkuju drugi put u posljednje tri nedjelje kako bi pokazali liderima EU koji održavaju samit u Briselu da će novi talas smanjenja plata i penzija samo pogoršati njihov položaj poslije pet godina recesije.

Više od 20.000 demonstranata okupilo se u centru Atine, dok je većina kompanija i zaposlenih u državnom sektoru započela 24-satni generalni štrajk koji su organizovala dva najveća grčka sindikata ADEDY i GSEE. Najveći dio zemlje je paralizovan, navodi Rojters.

Brodovi nisu isplovili iz luka, javni saobraćaj je u prekidu, a bolnice primaju samo hitne slučajeve, dok su državne kancelarije, ministarstva, pekare i druge prodavnice zatvoreni.

Tokom 24-satnog štrajka vozovi i trajekti neće saobraćati, dok će zbog štrajka kontrolora leta avionski saobraćaj biti obustavljen na tri sata. Škole i poreske službe biće zatvorene čitav dan, bolnice će raditi samo za hitne slučajeve, a u štrajku učestvuju i banke.

Očekuje se da će kasnije u toku dana na centralnom atinskom trgu Sintagma biti održano pet odvojenih protestnih šetnji. Oko parlamenta su postavljene ograde. Štrajku su se pridružili vlasnici kioska, advokati, taksisti i kontrolori leta.

Ulice su opustjele, a policija se nalazi na svakom ćošku, dok 4.000 policajaca štiti ministarstva i parlament. Zbog štrajka ne rade javne službe, a saobraćaj je otežan, budući da se čak i taksisti pridružuju obustavi rada na devet sati, dok će prodavnice u Atini i drugim gradovima biti zatvorene čitav dan.

Gnijev demonstranata usmjeren je na novo stezanje kaiša predviđeno za 2013. i 2014. godinu koje zahtijevaju kreditori da bi Grčkoj dali novi kredit koji je toj zemlji očajnički potreban.

U Atini je održano na stotine protesta zbog mjera štednje u protekle tri godine od kada je Grčka objavila da je iznosila pogrešne podatke o deficitu i dospjela u tako teško ekonomsko stanje koje se upoređuje sa Velikom depresijom iz 30-ih godina prošlog veka.

Zemlja jedva drži glavu iznad vode zahvaljujući dva ogromna međunarodna kredita od ukupno 240 milijardi eura. Da bi dobila kredite Grčka je morala da uvede drastično smanjenje potrošnje, povećanje poreza i reforme kao nadoknadu za dugogodišnje rasipništvo vlade.

Ali iako je budžetski deficit znatno smanjen, mjere su ubrzale recesiju koja je posle pet godina blizu depresije. Očekuje se da će se privredni rast do kraja sljedeće godine smanjiti na četvrtinu nivoa iz 2008. A budući da je svaki četvrti radno sposoban stanovnik nezaposlen, Grčka ima najveću stopu nezaposlenosti u EU.

Grčka koaliciona vlada, koja je na vlast došla pre četiri mjeseca, pregovara o novom paketu štednje sa kreditorskom trojkom koju čine EU, MMF i Evropska centralna banka (ECB). Cilj je da se uštedi 11 milijadi eura, uglavnom na penzijama i zdravstvu, i prikupi dodatnih 2,5 miljardi eura kroz poreze.

Poslije više od mjesec i po dana sporenja, izgleda da je na pomolu postizanje sporazuma. Kreditorska trojka je juče rekla da je postignut sporazum o većini suštinskih mjera koje su neophodne za sprovođenje reformi, a da će ostatak pitanja biti riješen narednih dana. Atina se nada da će dobiti sljedeću tranšu kredita sredinom novembra, ubrzo nakon što ostane bez novca, navodi AP.

Međutim, sindikati kažu da je cijena obezbjeđivanja novca previsoka. "Ko može da izdrži nove mjere kada je oko 70 odsto ljudi negdje izmedju siromaštva i totalnog siromaštva. To je apsolutno nemoguće", kaže Ilijas Iliopulos, generalni sekretar sindiakta ADEDY.

"Na dan važnog samita u Briselu želimo da poručimo liderima EU da je bilo dosta. Ne možemo više da izdržimo. Ovo nije dostojno Evrope. To je politika eksploatacije, profitera i kreditnih ajkula", dodao je on.

Portal Analitika