Prema njegovim riječima, neshvatljivo je da se daje na koncesiju izvorište ove riječice, ako je pretpostavka da su te vode u slivu koji treba da se koristi za zimsko osnježavanje i pravljenje akumulacionog jezera za ski centar na Bjelasici.
,,Pod hitno treba obustaviti radove do aneksa ugovora koji bi omogućio korišćenje voda za zimsko osnježavanje ako hidrološka studija pokaže da nema drugih voda za tu namjenu osim voda koje su u slivu Bjelojevićke rijeke. Neshvatljivo je da se tako pristupa projektima koji su u okviru prostorno-planske dokumantacije. Savremeni zimski ski centar na Bjelasici, koji će koristiti Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju i Beranama, podrazumijeva investiciju vrijednu nekoliko stotina miliona eura. Ne smijemo zbog nečijih ličnih interesa ugroziti opšti.
Spremni smo da sječemo granu na kojoj sjedimo, i od koje se nadamo da će procvjetati i roditi plodove, ali bez vode ne može nista procvjetati, pa ni zimski ski centar. Upozoravali smo na motive pravljenja saobraćajnice ovom trasom, uvidjevši da se radi o ličnom interesu pojedinaca, no tada nijesmo imali mehanizama da to spriječimo. Zato se nadam da sada imamo mogućnost bar da saniramo i zaustavimo veću štetu, zbog čega se i obraćamo resornom ministru Mladenu Bojaniću, da zajednički pronađemo rješenje”, navodi Ašanin.
Kao član Odbora direktora Skijališta Crne Gore, Ašanin ističe da je, sagledavajući cjelokupnu problematiku predmetnog projekta na Bjelasici, u prilici da bolje sagleda stanje nego do sada.
,,Molim i nadležne iz Opštine Mojkovac da se uključe i da reaguju. Iako se vjerovatno kasni u reagovanju, aneksom ugovora o korišćenju tih voda mora se, i može se naći rješenje. Na kraju krajeva, korišćena voda za osnježavanje, kada se otopi, ići će slivom u Bjelojevićku rijeku prije ili kasnije. Slična se stvar dogodila i u Kolašinu, da se pokupe vode sa skijališta u mini HE, a da se zimski centri ostave bez mogućnosti osavremenjivanja ponuda.
Svake godine se, nezavisno od vremenskih prilika i padavina, može otvoriti zimska sezona, što bi i investitorima značilo sigurnija i primamljivija ulaganja, kojih bi, pod takvim uslovima, bilo sve više. Moraju se sagledati i napraviti nove studije, država mora da napravi korekcije, pa i da ukine i isplati investicione promašaje izdavanjem koncesija za mini HE. To je bolje nego da dovodi u pitanje stotine miliona eura vrijedne investicije. Očito je da svaki, iole komplikovaniji, projekat ima svoju petlju, namjerno napravljenu ili neznanjem, a time neka se pozabave nadležni”, zaključio je Ašanin.
