"Rekla bih da je javni dug u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji na veoma opasnom nivou, naročito u Albaniji od 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), mada se ubrzano povećava u Srbiji i Crnoj Gori", rekla je ona u intervjuu za agenciju Rojters.
Prema najnovijim podacima Ministarstva finansija, državni dug Crne Gore iznosi 1,71 milijardu eura, što predstavlja 51,7 odsto BDP-a.
Prognoza Svjetske banke za Srbiju, najveću ekonomiju u regionu, je najpesimističnija jer ta zemlja ima teškoće u stimulisanju rasta u vrijeme kada nastoji da skreše narastajući budžetski deficit.
"Dugotrajna neizvjesnost u eurozoni znači da se suočavamo sa ponovnom recesijom", rekla je Armitidž i dodala da banka u ovom trenutku procjenjuje da je zapadni Balkan u recesiji.
Albanija i bivše jugoslovenske republike suočene su sa padom izvoza i direktnih stranih investicija usljed dužničke krize u zoni eura, koja je glavni izvor trgovine i investicija za region Balkana.
“Novčane doznake građana koji rade u inostranstvu su takođe u padu, dok su oštra zima i dugotrajan ljetnji period suše pogodili poljoprivredni sektor i proizvodnju struje u regionu”, ukazala je Armitidž.
Ocijenila je da će jedino Kosovo vjerovatno nastaviti sa rastom, zahvaljujući niskom nivou integracije sa evropskim tržištem, niskom dugu i značajnim investicijama u infrastrukturu.
"Iduće godine će doći do veoma usporenog rasta u regionu. Deficiti su svuda u porastu, tako da ove zemlje očekuju zaista teška vremena. One moraju da nastave put fiskalne konsolidacije i da počnu da snižavaju nivoe duga, ali je istovremeno njihov rast veoma nizak i potrebna su investiranja u infrastrukturu”, naglasila je Armitidž.
Armitidž je naglasila da Srbija mora da postigne sporazum sa MMF-om prije nego što Svjetska banka da zeleno svetlo za zajam od 400 miliona dolara za podršku budžetu. Bosna i Hercegovina, pak, mora da sprovede dugo odlagane strukturne reforme prije nego što joj Svetska banka aktivira zajam od 200 miliona dolara.
