Kako kaže, Ustavni sud razumije zabrinutost dijela građana kada je riječ o visini zarada nosilaca ustavnosudskih funkcija, dodataka na zaradu i legitimnog pitanja da li su oni opravdani.
“Povjerenje javnosti je temelj svakog ustavnosudskog sistema i zato zarade nosilaca najviših ustavnosudskih i pravosudnih funkcija moraju da oslikavaju ostvarene rezultate, ali isto tako i da država rješavanjem ovog pitanja obezbijedi njihovu nezavisnost od svake vrste uticaja, na šta je ukazano i od strane Evropske komisije”, kazala je Aramenko.
Istovremeno, smatra da je važno ukazati da položaj sudija Ustavnog suda u pravnom poretku Crne Gore nosi specifičnu odgovornost zbog brojnih nadležnosti propisanih Ustavom.
“Ustavni sud predstavlja posljednji mehanizam zaštite ustavnosti i zakonitosti, odlučuje o zaštiti ljudskih prava i sloboda a njegove odluke proizvode trajne posljedice na rad sve tri grane vlasti. Zato smatram da pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija i sudija Ustavnog suda mora biti uređeno na transparentan i dugoročno održiv način”, ističe ona.
Sudije Ustavnog suda, kako dodaje, iako daju konačnu riječ o najsloženijim predmetima iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, posljednje su u sistemu dobile specijalni dodatak.
“Na isti način je uređen i sistem zarada i dodataka na zaradu svih nosilaca pravosudnih funkcija. Dosadašnji rezultati rada Ustavnog suda pokazuju da najviša ustavnosudska institucija svoje nadležnosti izvršava efikasno i odgovorno, o čemu najbolje svjedoči činjenica da danas Sud nema nijednu ustavnu žalbu stariju od dvije godine, da Evropski sud za ljudska prava i Evropska komisija ukazuju na poštovanje i izvršavanje naših odluka, kao i da se Sud na sistemski način bavi rješavanjem predmeta iz oblasti normative, ne uzmičući pred najkompleksnijim predmetima”, navodi Aramenko.
Predsjednica Ustavnog suda posebno ukazuje da sistem zarada mora obuhvatiti i stručni kadar koji učestvuje u donošenju odluka Ustavnog suda.
“Postojeći sistem doveo je do toga da npr. sekretari sudova ili zapisničari u sudovima i tužilaštvima imaju pravo na specijalni dodatak za rad na predmetima organizovanog kriminala i korupcije, dok na taj dodatak nemaju pravo ustavnosudski savjetnici u Ustavnom sudu, koji učestvuju u ispitivanju odluka svih sudova, pa i Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužilaštva, s aspekta zaštite ljudskih prava, iako svakodnevno obrađuju predmete iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca, terorizma i ratnih zločina”, kaže ona.
Podržava, dodaje, stav da se pitanje zarada riješi na sistemski način za sve sudove, uključujući i Ustavni sud, na način koji jasno prepoznaje hijerarhiju i nadležnosti, kao i ostvarene rezultate u radu, i spremni, su, kaže, da daju svoj doprinos u tom pravcu.
“Ustavni sud ostaje potpuno otvoren za dijalog sa nadležnim institucijama i zainteresovanom javnošću kako bi se ovo pitanje trajno i pravedno uredilo, a sav fokus usmjerio na odluke koje donosimo”, zaključuje Aramenko.
