Međunarodni diplomatski izvori Portala Analitika tvrde da vlasti u Beogradu promovišu tezu kod evropskih institucija i zvaničnika da Crna Gora u ''slučaju Šarić'' nije dovoljno sarađivala sa Beogradom; da je svojim (ne)činjenjem indirektno zaštitila optužene za šverc kokaina iz Južne Amerike u akciji ''Balkanski ratnik''.
Strani analitičari procjenjuju da se iza pritužbi zvaničnog Beograda krije namjera srpskih vlasti da sebe predstave kao regionalnog lidera u borbi protiv organizovanog kriminala. Istovremeno, priprema se i rezervno rješenje - da se u slučaju neuspjeha u operaciji hvatanja Šarića i drugih osumnjičenih odgovornost lakonski prebaci na Crnu Goru.
Tadić vs Đukanović: Višenedjeljno prepucavanje na relaciji Beograd - Podgorica o tome ko je zatajio u ''slučaju Šarić’ dostiglo je kulminaciju izjavom srpskog predsjednika Borisa Tadića agenciji Tanjug.
Srpski predsjednik je tom prilikom kazao da se „neke zemlje regiona ne bore dovoljno protiv kriminala i da će o tome obavijestiti EU”. Iako nije jednom riječju pomenuo postojbinu, bila je jasna Tadićeva aluzija na Crnu Goru. O tome svjedoči i tajming. Izjava srpskog predsjednika uslijedila je samo dan nakon što je crnogorsko tužilaštvo - pošto ni nakon 48 sati nije dobilo spise predmeta iz Beograda - na slobodu pustilo Sokovića i Šekularca, crnogorske državljane osumnjičene za šverc narkotika.
Istini za volju, ni zvanična Podgorica nije čekala da bi uzvratila. Učinio je to, sasvim očekivano, lično crnogorski premijer. „Sve poruke i pozivi za saradnju koji dolaze iz regiona su dobrodošli ali, ako neko misli da se i dalje može denuncirati Crna Gora na međunarodnim adresama - kao što je rađeno uoči referenduma – onda griješi. Crna Gora je ostvarila veoma solidan rejting u očima ključnih međunarodnih partnera, rekao je premijer Đukanović.
Pogled u sopstveno dvorište: Izvori Portala Analitika potvrđuju da postoje aktivnosti srpske diplomatije koje državnu administraciju u Crnoj Gori, naročito u pogledu aktuelne akcije „Balkanski ratnik”, prikazuju kao indirektnog pokrovitelja brojnih sumnjivih poslova na Balkanu.
Upućeni tvrde da nije riječ o otvorenoj anticrnogorskoj kampanj,i poput one koju je pred referendum sprovodio Vojislav Koštunica noseći u zavežljaju diskete sa spiskom crnogorskih državljana u Brisel. Danas Jeremićeva služba to radi suptilnije. „Uglavnom se izražava zabrinutost što jedan dio regiona Balkana, upravo Crna Gora, nema političke volje da se obračuna sa kriminalom. Za takve priče mnogi su unutar EU veoma zainteresovani da čuju i Podgorica bi morala da obrati pažnju ”, kaže strani diplomatski izvor za Portal Analitika.
Kabinetska tužakanja: Da postoje primjedbe Srbije na račun Crne Gore u tijelima EU potvrđuje i politički analitičar iz Beograda, Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose. U razgovoru za Portal Analitika Janjić ističe da ta zakulisna tužakanja po tijelima i komitetima Evropske komisije nijesu dobra i da neće uticati na poboljšanje odnosa dvije države.
- Mislim da je vrijeme da Beograd konačno prestane sa takvim ponašanjem. Državni organi Srbije bi trebalo da vide kako je moguće da kriminalna grupa Darka Šarića - u državi koja ima budžet od 6 milijardi eura - ''opere'' godišnje više od milijardu eura, rekao je Janjić za Portal Analitika, napominjući da pitanje saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala neće biti riješeno međusobnim optuživanjima.
Operacija spinovanja: Janjić smatra da Evropljani neće željeti da presuđuju u srpsko-crnogorskom sporenju. „Sama Evropska komisija će reći - riješite sami to pitanje. Od srpske politike 'važno je da komšiji crkne krava' važnije je da Srbija uđe u EU, ocjenjuje Janjić.
Direktor Foruma za etničke odnose ukazuje da je ''slučaj Šarić'' klasičan primjer ''spinovanja javnosti'' za unutrašnje političke potrebe u Srbiji i da su, na žalost, posljednja ponašanja srpskih zvaničnika pokazala da oni misle da razdruživanje Srbije i Crne Gore još nije završeno.
„Način na koji govore o Crnoj Gori, pokazuje da državni vrh Srbije misli da u Crnoj Gori vlada ‘kriminalni režim' i da je, upravo sa tog stanovišta, problematična i državnost Crne Gore. U tom pravcu su dobrim dijelom usmjerene izjave pojedinih državnih sekretara i ministara. Te izjave su usmjerene na atmosferu diskreditacije državnosti Crne Gore, a ne na konkretnu akciju da se uhapse Šarići”, kaže Janjić, napominjući da, umjesto prepucavanja, Beograd i Podgorica treba da ubrzaju potpisivanje svih sporazuma, uključujući onaj o državljanstvu i ekstradiciji svojih građana.
Interes Evropljana: Ogromna medijska pažnja prašina koja se podigla privukla je pažnju evropskih institucija. Kako saznaje Portal Analitika, ''slučaj Šarić'' mogao bi – makar na marginama – biti dio razgovora 8. marta, kada u Podgoricu dolazi druga po redu ekspertska misija Evropske komisije iz oblasti pravosuđa, u okviru priprema mišljenja o zahtjevu Crne Gore za članstvo u EU.
Očekuje se da bi crnogorske institucije, u prvom redu pravosuđe, tužilaštvo i policija mogle dati svoje viđenje o borbi Crne Gore protiv organizovanog kriminala i korupcije, pogotovo kroz prizmu ''slučaja Šarić''. Portal Analitika saznaje da ekspertska misija Evropske komisije za oblast ljudskih prava koja trenutno boravi u posjeti Crnoj Gori nije postavljala pitanja o ''slučaju Šarić''.
To, međutim, ne znači da ne treba imati spremne precizne i tačne odgovore jer je veliki ulog u igri. Izvještaji i preporuke evropskih eksperata biće jedan od ključnih parametara za pripremu mišljenja EK o spremnosti Crne Gore za sljedeću važnu fazu integracionog procesa - dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU.
Nenad Zečević
