Kako je saopšteno iz Apelacionog suda, rješenje je donijeto nakon tajnog vijećanja i glasanja od 03.03.2026.godine.
Podsjećamo, prvostepenom presudom optuženi Predrag Bošković, Suad Numanović, Budimir Šegrt, Sanja Vlahović, Ivan Brajović, Dražen Miličković, Damir Šehović, Dragica Sekulić, Osman Nurković, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić i Aleksandar Jovićević, oslobođeni su od optužbe da su kao saizvršioci izvršili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, jer nije dokazano da su izvršili krivično djelo koje im se stavlja na teret.
Žalbu protiv navedene presude izjavilo je Specijalno državno tužilaštvo u Podgorici i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
"Polazeći od razloga u izjavljenim žalbama, Apelacioni sud, kao drugostepeni, ocijenio je da su osnovane žalbe Specijalnog državnog tužilaštva i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kojima se ukazuje da je prvostepeni sud počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, jer nema razloga o odlučnim činjenicama, dok su dati razlozi potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni", kaže se u saopštenju suda.
Po ocjeni Apelacionog suda, nejasan je zaključak prvostepenog suda da je o rješavanju stambenih potreba funkcionera, državnih službenika i namještenika odlučivala Vlada Crne Gore, a da je Komisija samo pripremala informacije i davala predloge, odnosno, da je isključivo imala tehničku ulogu, preduzimala radnje koje ne proizvode pravna dejstva i ne stvaraju obavezu.
Pri tome, prvostepeni sud, po mišljenju ovog suda, u razlozima presude nije cijenio činjenicu da je Komisija za rješavanje stambenih potreba funkcionera, shodno odluci Vlade, bila zadužena da sprovede postupak kako je to propisano članom 31 Odluke, kao i činjenicu da je Komisija nakon sprovedenog postupka, Vladi Crne Gore dostavljala predlog odluke o rješavanju stambenih potreba pojedinih funkcionera u smislu čl. 30 st. 1 i 30a Odluke, kao i da su ti predlozi sadržali iznose novca za kredite za poboljšanje uslova stanovanja u iznosu većem nego što je to odlukom Vladi limitirano.
Ukazano je od strane Apelacionog suda i da je nejasan zaključak prvostepenog suda da Komisija kao tijelo Vlade nije odlučivala o pravu, već da je Vlada donosila odluke u vidu zaključaka, koje je potom Komisija samo sprovodila.
