Odbjegli Miloš Medenica, koji je prema navodima iz prvostepene presude organizovao kriminalnu grupu koja je izvršila više krivičnih djela, mogao bi da pomogne majci Vesni u skrivanju ukoliko bi se i ona odlučila da pobjegne, to je jedan od razloga koje je Apelacioni sud Crne Gore naveo u odluci kojom je odbijena žalba na odluku da se Vesni Medenici nakon izricanja prvostepene presude odredi pritvor. Odlukom vijeća sudije Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević, bivša predsjednica Vrhovnog suda je zbog protivzakonitog uticaja osuđena na 10 godina zatvora i na novčanu kaznu od 50.000 eura, piše dan.
U odluci suda ocijenjeno je da sve okolnosti ukazuju na opasnost od bjekstva imajući u vidu izrečenu kaznu i činjenice da se radi o penzionerki čija su djeca punoljetna, a da se njen sin, a saoptuženi u ovom postupku, nalazi u bjekstvu, i to od izricanja prvostepene presude, od kojeg i Vesna Medenica, za slučaj da se nađe na slobodi, može dobiti pomoć u bjekstvu i skrivanju.
Pojašnjavaju i da težina krivičnih djela i visina izrečene kazne nijesu ni cijenjene kao jedina činjenica prilikom odlučivanja, već su u obzir uzete i druge okolnosti u slučaju.
"Bez uticaja su navodi žalbe kojim se ukazuje da je optužena u prethodnom periodu poštovala izrečene mjere nadzora i da se uredno javljala nadležnim organima, pa i sudu, te kojim se ukazuje da joj je u prvostepenom postupku oduzeta putna isprava – pasoš, a ovo imajući u vidu da u konkretnom postoji više činjenica koje u svojoj ukupnosti ukazuju na opravdanost određivanja pritvora po navedenom pritvorskom osnovu, što je sve prethodno objašnjeno", dodaju iz suda, prenosi Dan.
Sud je imao u vidu i navode žalbe kojim se ukazuje na zdravstveno stanje optužene, pa je našao da to nije od uticaja na drugačije odlučivanje. Sudije Apelacionog suda naglašavaju da određivanje pritvora ne znači da Medenica ne može ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu u okviru UIKS-a, a ukoliko se adekvatna ljekarska pomoć ne može pružiti u zatvoru, ona može da, po određenim propisima, svoje pravo ostvari u odgovarajućim zdravstvenim ustanovama.
Bivšoj predsjednici Vrhovnog suda tokom suđenja je ukinut pritvor, kada joj je određena mjera zabrane napuštanja mjesta prebivališta. Nakon izricanja presude, na zahtjev SDT-a, ponovo joj je određen pritvor. Njen sin, koji je takođe osuđen na deceniju robije, u momentu izricanja presude trebalo je da bude u kućnom pritvoru, budući da je tri godine proveo u istražnom zatvoru, a da nije izrečena prvostepena presuda. Po sili zakona, morao je biti pušten na slobodu, a kada je policija trebalo da ga privede na izdržavanje kazne, jer mu je izricanjem presude pritvor ponovo određen, nije pronađen na kućnoj adresi.
Svrha pritvora ne može se postići blažom mjerom
U odluci suda se navodi da su prilikom donošenja odluke o određivanju pritvora imali u vidu načelo supsidijarnosti, odnosno princip da se teža mjera neće primijeniti ako se cilj može postići blažom mjerom.
"Cijeneći sve činjenice i okolnosti konkretnog slučaja, odnosno sve prethodno navedeno u obrazloženju ovog rješenja, sud je našao da se svrha pritvorskog osnova iz čl. 175 st. 1 tač. 1 ZKP u odnosu na optuženu u konkretnom ne bi mogla ostvariti nekom drugom mjerom procesne prinude iz čl. 163 ZKP-a. Kako je ovaj sud kao drugostepeni utvrdio da je prvostepeni sud osnovano i zakonito odredio pritvor optuženoj po navedenom pritvorskom osnovu, te za takvu svoju odluku dao jasne i valjane razloge, o kojima se ovaj sud izjasnio u obrazloženju ovog rješenja, to prvostepenim rješenjem, po mišljenju ovog suda, istoj nije povrijeđeno ni jedno od prava zagarantovanih Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Zbog svega navedenog, žalbama se neosnovano osporava pravilnost i zakonitost predmetnog rješenja", piše u odluci suda.
