Željeli bi, kako su istakli, da se ograde od svih izjava koje su na osnovu pogrešnih podataka uvjeravale javnost tokom novembra da će epidemija u Hrvatskoj stagnirati ili umanjivati intenzitet, te da strože mjere nijesu potrebne ili da nijesu djelotvorne.
"Ograđujemo se i od procjena da je virus na bilo koji način oslabio, jer one nijesu u skladu sa naučnim saznanjima", dodali su oni.
Kada se utvrdi da je širenje zaraze izmaklo kontroli, potrebno je, naglašeno je, preventivno i bez odlaganja aktivirati najoštrije mjere kontrole epidemije koje su u Hrvatskoj politički i ekonomski moguće, prenijela je Hina.
Time se poštuje načelo prevencije, tj. sprečava se pojava velikog broja zaraženih, umjesto da se moraju liječiti, uz preopterećenje bolnica zaraženim osobama.
Nužno je obezbijediti kvalitetne i transparentne informacije o širenju zaraze. To znači, pojašnjava se, da treba da postoje jasni kriterijumi kako testirati osobe pod sumnjom na zaraženost, kojim testovima, gdje se sve u državi sprovode ti testovi, kako se pribrajaju "vjerovatni slučajevi" i na internetu treba da budu javno dostupni svi ti podaci.
Nadalje, broju umrlih u bolnicama od Kovida-19 treba svakoga dana pribrojiti i broj umrlih izvan bolnica. Ti podaci trebaju biti javni i sasvim vjerodostojni, poručili su ljekari i naučnici.
Zalažemo se i za uvođenje jasno definisanog sistema "semafora", te regionalizaciju, kako bi se podstaklo stanovništvo u pojedinim sredinama da održava zarazu pod kontrolom svojim ponašanjem i time izbjegava uvođenje automatskih i unaprijed propisanih mjera.
"Tražimo određivanje ključnih epidemioloških parametara na osnovu kojih se uvode ili ukidaju određene protiv epidemijske mjere, kako bi se smanjila neizvjesnost u društvu", poručili su.
Iznad svega, potrebna je iskrena i transparentna komunikacija s javnošću oko toga što su nam u svakom trenutku prioriteti, te jasna pravila koja vae za sve jednako, stoji na kraju apela 26 istaknutih hrvatskih ljekara i naučnika, koje je u ime svih potpisanih poslao prof. dr. Ivan Đikić.
