"Permanentna retorika iz tih zemalja je zabrinjavajuća. Prema informacijama koje mi imamo, u ovom trenutku Srbija raspolaže s ozbiljnim ofanzivnim sistemima koji su izuzetno kompleksni, skupi i koje nabavljaju već punih četiri, pet ili šest godina", kazao je Anušić na konferenciji o evropskoj odbrambenoj industriji u hotelu Westin u Zagrebu.
Jedine dvije Hrvatskoj granične zemlje koje nijesu članice EU-a ili NATO-a su Srbija i BiH.
"Moramo se pripremati"
Službeni Beograd i dalje namjerava nastaviti da kupuje naoružanje koje može biti izuzetno opasno kada bi se upotrijebilo, dodao je Anušić na konferenciji "Nova era evropske sigurnosti: strategija, zajednička ulaganja i industrija" u organizaciji Kancelarije Evropskog parlamenta u Hrvatskoj.
Srbija ponovno uvodi vojni rok, objavio je u krajem siječnja predsjednik Aleksandar Vučić rekavši da je zabrinut zbog navodnog formiranja vojnih saveza protiv Srbije, očito aludirajući na vojnu saradnju Hrvatske, Albanije i Kosova. Dodao je da su "drastično i dramatično" uvećani odbrambeni kapaciteti ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane.
Anušić je priznao da ne zna koji motivi stoje iza tog procesa naoružavanja Srbije i da ne želi nagađati, ali da se pitanje odbrane ne smije promatrati kao nešto što nije potrebno jer se može računati na zaštitu neke treće zemlje.
"Moramo se pripremati kako bismo zaštitili svoje granice, životni prostor i narod. Jednako tako, Evropa mora pod hitno mijenjati način funkcionisanja kada je riječ o odbrani i sigurnosti jer je dosad ulagala u civilnu infrastrukturu, razvoj civilnog društva, poljoprivrede i ekonomije, odnosno svega onoga što se nije direktno ticalo odbrane", smatra Anušić.
"Teško donosimo odluke kao Evropa"
Takođe, Evropa pitanju odbrane, a naročito odbrane svojih istočnih granica, mora pristupiti kao jedinstvena cjelina, dodajući da je u tome uvelike zakasnila, kazao je on.
"Sve države na istočnim granicama EU ili NATO, trebaju imati poseban tretman u finansiranju naoružanja i opreme jer će možda biti iduće koje će biti na meti i vjerovatno iskušane kako bi se vidjelo)ž koliko je NATO spreman braniti svoje granice", rekao je Anušić.
Pojasnio je da u prvom redu misli na baltičke zemlje, Finsku i Rumuniju, ali i na Hrvatsku, koja na jugoistoku graniči sa zemljama koji nijesu u NATO-u niti to žele biti.
"Jako kaskamo i teško dolazimo do zaključaka. Teško donosimo odluke kao Evropa, generalno. Zakasnili smo, to je definitivno. Možemo samo zahvaliti dragom Bogu i ukrajinskim vojnicima i narodu što je uspio Ruse četiri godine držati daleko od granica EU-a", izjavio je on.
"Evropa se uspjela zaštiti ne zahvaljujući svojoj sposobnosti i političkoj odlučnosti i kvalitetnim odlukama, nego hrabrosti i sposobnosti Ukrajini da se odupre invaziji", dodao je ministar.
Istakao je da je situacija u Ukrajini lekcija za Evropu i da se mora trgnuti.
Priznao je da njegov govor možda djeluje suviše mračno, ali podsjetio da se tako razgovaralo 2014. kada su se pojavile prve naznake današnjih problema, odnosno ruska aneksija Krima, "ne bismo imali ni jedan posto ovih glavobolja".
