Prema njihovim riječima, populistički potencirajući pitanje zarada, nezavisno od njihove upitne održivosti i strukovne neravnomjernosti, s pogledom “u plafon” su ispratili značajno povećanje korporativnih i obligacionih poreza.
„Naime, porez na dobit je povećan sa dvije dodatne stope od 12% i 15%, dok je porez na dividende i udjele u dobiti sa 9% povećan na 15%. Istovremeno, ukinuta je stimulacija prilikom jednokratne uplate poreza na dobit od 6%. Takođe, porez na kapital, imovinu, zakup stanova i poslovnih prostora, kapitalni dobitak, autorske naknade i obligacione transfere podignut je sa 9% na 15%“, istakli su iz GI „21. maj“.
Time je, kako kažu, višegodišnja crnogorska fiskalna konkurentnost u Evropi anulirana dok su poreske stope dominantno usklađene sa Srbijom.
„Primjera radi, porez na dobit je izjednačen sa stopama u Srbiji i Albaniji, valjda da bi se Crna Gora “u svoju korist” lakše ekonomski utopila u tzv. Otvoreni Balkan. Nepromišljeno i rizično ukidanje zdravstvenih doprinosa na teret zarada uz istovremeno radikalno ukidanje poreske stope od 9% na zarade do 700€, iziskivalo je opterećenje biznisa u pogledu korporativnih i obligacionih poreza“, napominju iz GI „21. maj“.
Ističu da ti poreski tereti gdje dominiraju povećanja od 70%ni na koji način ne mogu biti stimulativni za investitore „već idu u susret pogoršanju međunarodne konkurentnosti Crne Gore“.
„I tu neće pomoći sniženo oporezivanje rada jer su finansijski izdaci po osnovu zarada za poslodavce ostali isti ili su u slučaju najnižih zarada povećani, što će posebno osjetiti mala i mikro privredna društva. U svakom slučaju, slavodobitni ekonomski program, koji je nekritički i demagoški podržan od strane diletantske parlamentarne većine, osim što je produbio jaz između javnog i praivatnog sektora i adminsitrativno nametnuo veće zarade uz krupne rizike po održivost javnih finansija, donio je niz poreskih tereta koji sigurno neće stimulisati investitore i preduzetnike niti će podstaći legalni biznis u Crnoj Gori“, zaključili su iz GI „21. maj“.
