Kultura

U sali DODEST

Antikabare „Džentlmen” u srijedu u podgoričkom KIC-u

Riječ je o autorskom projektu pisca i dramaturga Obrada Nenezića

Antikabare „Džentlmen” u srijedu u podgoričkom KIC-u Foto: KIC Budo Tomović
Portal AnalitikaIzvor

Poetsko - muzički performans, antikabare„Džentlmen”,koji na savremen i inovativan način kombinuje elemente poezije i muzike, biće izveden u srijedu, 24. septembra, u sali DODEST KIC-a "Budo Tomović" , od 20 sati.

Riječ je o autorskom projektu pisca i dramaturga Obrada Nenezića koji karakteriše kompatibilnost, međusobna povezanost i prožimanje autentičnih autorskih kompozicija Slobodanke Bobane Dabović Đurić i sjajnog izvođenja glumca Jovana Dabovića.

Koproducenti poetsko - muzičkog performansa su KIC „Budo Tomović“ i Kulturni centar Bar. Kostime je radila Vera Šoškić, a scenografiju Darko Musić.

Ako danas kabare poznajemo kao žanr koji želi da zabavi publiku, onda je antikabare „Džentlmen", prema riječima pisca i dramaturga Obrada Nenezića,sušta suprotnost tome. Cilj je, kako kaže, sačuvati poetiku i publiku.

"Antikabare „Džentlmen" nije stvoren da se nameće. Neće riješiti nijedan veliki problem, kako u geopolitici i društvu, tako ni autorima, ali je priuštio nezaboravan proces - mjesece i mjesece neprestanog rada na poeziji i muzici, za koje su vrijeme autori shvatili da ne samo da postoji prostor za čistu poetiku, već da taj prostor nikad nije bio ni upitan, jer taj prostor je sam čovjek, a kad, koliko i hoće li uopšte zakoračiti u tu svoju bezgraničnost to je na njemu samom", istakao je Nenezić.

Antikabare „Džentlmen" ima svoju dramsku formu i strukturu ali ona je, kako dodaje, sekundarna u odnosu na impresiju koju izaziva spoj poezije i muzike.

"Muzike, koja opet, prati poeziju i umjesto da je kroti, ona joj daje slobodu koja je ograničena jedino vremenskim izvođenjem, ali ostaje kao utisak, ili otisak poput tetovaže u gledaočevoj percepciji i recepciji. Tetovaže koja se ne briše. Koja nije modni detalj. Ni broj. Ni pripadnost. Već određenost i trajanje. Što je svrha svake umjetnosti. „Džentlmen" se obraća jednoj, imaginarnoj ženi, koja je njegov „Crno-bijeli svijet", „Neizdrž", „Gospod, ali ne i Bog". Njegov „Centar svijeta", ali ne samo kao žena, već personifikacija života, sa svim njegovim vrlinama i manama, izazovima i nedaćama, radostima i ljepotama. Odnosno, „Džentlmen" će nam interpretirati i ispjevati čitavu "Istoriju njihove bolesti" u kojoj je ljubav uzrok i posljedica za sve motive od kojih se živi i od kojih se, napokon, i umire”, zaključuje Nenezić.

Ulaz je slobodan.

Portal Analitika