Antifašti Cetinja oglasili su se nakon reakcija povodom njihovog stava o nedavno oslikanom muralu Krstu Zrnovom Popoviću u tom gradu.
Antifašti su ranije tražili od Prijestonice odgovor da li se mural nalazi u istorijskom jezgru grada, gdje nije dozvoljeno njihovo oslikavanje.
“Nakon što su nam novinari jednog crnogorskog medija uputili pitanja povodom murala koji je nedavno oslikan u podvožnjaku na Cetinju, odgovorili smo na njih kao što smo to činili i ranije – iznoseći svoj stav i činjenice koje smatramo važnim. Nakon objavljivanja teksta uslijedila je na društvenim mrežama nevjerovatna količina agresije, uvreda i bijesa prema NVU „Antifašisti Cetinja“. Nazivani smo „bjelašima“, „komunistima“, kao i raznim pogrdnim imenima, samo zato što smo iznijeli stav koji se dijelu javnosti nije dopao. Ali, nećemo se osvrtati na takve reakcije niti ulaziti u lične polemike. Smatramo da raspravu o istoriji, antifašizmu i karakteru crnogorskog društva treba voditi argumentima, a ne uvredama i etiketiranjem. Ipak, smatramo važnim da kažemo nekoliko stvari”, stoji u objavi Antifašta na Fejsbuku.
Posebno cijene, kako su kazali, što su se u javnu odbranu stava koji su iznijeli uključili dekan, profesori i saradnici Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja.
“Važno nam je što su našu ocjenu istorijskog konteksta podržali ljudi koji se tim pitanjima ozbiljno i profesionalno bave. Nećemo ovom prilikom ponavljati ono što su već jasno obrazložili profesori Radoman, Batrićević, Čirgić i njihove kolege sa FCJK, niti ono što su o karakteru i djelovanju različitih političkih i vojnih formacija u Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata napisali istoričari poput dr Radoja Pajovića, dr Đura Vujovića, ali i desetine drugih iz Crne Gore, regiona i Evrope. Ko ne želi prošlost da sagledava kroz dnevnopolitičke i ideološke okvire, pored lako dostupne arhivske i druge građe, osnovne i do sad nepobijene informacije može pronaći u knjigama „Kontrarevolucija u Crnoj Gori – četnički i federalistički pokret 1941-1945“ i „Lovćenski partizanski odred i područje njegovog djelovanja 1941–1945“. U njima se mogu pronaći činjenice mnogo ozbiljnije od onih koje se svakodnevno iznose po društvenim mrežama”, saopštili su oni.
I tu će, navode oni, za sada, staviti tačku na raspravu o istorijskim činjenicama.
“Naša reakcija, međutim, nije bila samo istorijska. Smatramo da javni prostor mora biti uređen prema jasnim pravilima i kriterijumima, posebno kada je riječ o istorijskom jezgru Cetinja. Zato smo postavili pitanje da li je mural oslikan u skladu sa propisima? Prema informacijama kojima raspolažemo i koje smo dobili od nadležnih organa – nije. A propisi su jasni – zabranjeno je postavljanje murala u istorijskom jezgru Cetinja. Radi se o poštovanju zakona i odgovornosti prema prostoru koji pripada svim građanima Cetinja.
Ali, napominju oni, postoji i drugo pitanje, ono koje je za njih kao antifašiste jednako važno.
"Krsto Zrnov Popović pripada istoriji Crne Gore. To niko ne spori. Ali istoriji pripada cijeli Krsto Popović, a ne samo onaj dio njegove biografije koji je nekome danas politički prihvatljiv. Može se govoriti o njegovoj ulozi u Božićnom ustanku, o njegovom odnosu prema crnogorskoj državnosti, o njegovim političkim uvjerenjima i o svemu drugom što pripada njegovoj biografiji, ali se ne može, ukoliko se od njega pravi savremeni javni simbol, prećutati ono što je uslijedilo tokom Drugog svjetskog rata. Upravo suprotno. “Ideja obnavljanja crnogorske države je bila politički kompromitovana kao okupatorska tvorevina“, kako je zapisao istoričar dr Šerbo Rastoder u knjizi Istorija Crne Gore”, podsjećaju Antifašti Cetinja.
Antifašizam znači da, kazali su, iste kriterijume primjenjujemo prema svima.
“Godinama javno reagujemo kada se pokušava rehabilitovati četnički pokret i druge kvislinške strukture u Crnoj Gori. Ne možemo, zbog toga što je riječ o dijelu crnogorskog nacionalnog pokreta, primijeniti drugačiji aršin prema crnogorskom kolaboracionizmu. Ako je saradnja sa okupatorom neprihvatljiva kada je riječ o jednom nacionalnom ili političkom pokretu, onda je neprihvatljiva i kada je riječ o drugom. Nema „našeg“ i „njihovog“ kolaboracionizma. Svi koji su sarađivali sa okupatorom imali su svoje političke ciljeve i svoje računice. Ali zajedničko im je bilo kolaboracija sa fašizmom i nacizmom i borba protiv partizanskog pokreta. To je istorijska činjenica koju potvrđuje relevantna istoriografija. Pobjedom Narodnooslobodilačkog pokreta Crna Gora je obnovila svoju državnost i dobila status ravnopravne federalne jedinice u tadašnjoj Jugoslaviji. Zahvaljujući tom pokretu danas imamo savremenu Crnu Goru u današnjim granicama”, stoji u objavi.
Kažu da razumiju da dio navijačkih i nacionalističkih krugova u Krstu Popoviću vidi simbol koji treba da bude pandan srpskom nacionalizmu.
“Ali upravo je tu problem. Crna Gora ne treba da traži svoje nacionalne heroje po istom obrascu po kojem drugi narodi slave svoje nacionaliste i kvislinge. To što neko pripada „našoj“ naciji ne čini njegovu saradnju sa okupatorom manje problematičnom. Nacionalni interes ne može biti opravdanje za kolaboraciju sa fašizmom. Jer ako prihvatimo princip da je kolaboracionista prihvatljiv kada je „naš“, otvorili smo vrata principu po kojem su svi kolaboracionisti prihvatljivi – samo ako ih posmatramo iz ugla vlastitog nacionalizma. Zato je posebno opasno kada se danas, pod plaštom „crnogorskog patriotizma“, pokušava rehabilitovati bilo koji oblik saradnje sa fašističkim okupatorima. Biti antifašista danas ne znači samo protiviti se fašizmu kao istorijskoj pojavi. Znači i braniti pravo na različito mišljenje. Antifašizam nije poziv na isključivost. Nije poziv na nasilje. Nije pravo da neistomišljenika proglasimo neprijateljem. Upravo suprotno – antifašizam mora biti odbrana društva u kojem različiti ljudi mogu živjeti zajedno, razgovarati i sukobljavati argumente bez mržnje i nasilja”, navode oni.
Antifašisti Cetinja poručuju da neće ćutati kada se kvislinška prošlost pokušava predstaviti kao nešto čime bi trebalo da se ponosimo.
“To što je naš stav danas nepopularan u dijelu javnosti nije razlog da ga promijenimo. Antifašizam nikada nije bio stvar političke podobnosti. I ne može biti. Zato ćemo nastaviti da reagujemo na svaki pokušaj istorijskog revizionizma, sa koje god strane da dolazi. Iste aršine primjenjivaćemo prema svima. Na kraju ćemo citirati riječi profesora Bobana Batrićevića iz njegove posljednje kolumne, jer smatramo da precizno opisuju opasnost kojoj danas svjedočimo:„Savremena Crna Gora, ako misli opstati, ne smije dozvoliti da najbrojniji narod u njoj, onaj koji po njoj nosi ime, pođe putem rehabilitacije saradnika okupatora jer bi time sebi postala krvnik – saradnik onih koji rehabilitacijama svojih zločinaca kopaju njojzi jamu.“”, zaključuju Antifašti Cetinja.
