Naime, protekle nedjelje održane su prve Javne rasprave o Nacrtu zakona o legalizaciji neformalnih objekata, i to za sedam opština: Ulcinj, Bar, Kotor, Herceg Novi, Budva, Tivat i na Cetinju. Pomoćnik ministra ističe da je njihova posjećenost bila izuzetna, a generalni stav prema Nacrtu zakona veoma pozitivan - kako lokalne samouprave tako i neformalnih graditelja. Kako je riječ o velikom problemu koji se, takoreći, decenijama nagomilavao, Crna Gora je sada u situaciji da jedino kroz legalizaciju najsvrsishodnije riješi pitanja neformalnih objekata.
- Legalizacija nelegalno izgrađenih objekata ima za cilj njihovo uvođenje u obaveze prema državi, te uređenje čitavog prostora na kome se oni nalaze, putem komunalnog opremanja i slično. Vjerujem da je generalna ocjena pozitivna, jer je osnovna namjera pri njegovoj izradi bila da se oblast neformalne gradnje uredi relativno brzo, sigurno i za tačno utvrđene objekte, bez obzira na njihov broj, sa jasno definisanim načinom i uslovima postupka legalizacije – kazao je Čanović.
On je pojasnio da su se najčešća pitanja i komentari ticali samog postupka legalizacije, ograničenja u zonama morskog i kulturnog dobra, mogućnosti legalizacije stambenih zgrada, u uslovima kada nije moguće identifikovati investitotre i nijesu formirani organi upravljanja, kao i na način obračunavanja naknade za komunalno opremanje zemljišta, degradacionu naknadu i mogućnost alternativnog smještaja za one čiji objekti neće moći ostati u prostoru.
Za Portal Analitika, Čanović pojašnjava suštinu zakonskih odredbi koje se odnose na ova pitanja. Tako postupak legalizacije započinje podnošenjem samog zahtjeva, a uz njega treba dostaviti dokaz o vlasništvu nad objektom i zemljištem. Ako objekti nijesu upisani u odgovarajuću evidenciju, vlasnik je dužan da to sada učini.
- Nadležni organ razmatra zahtjev, a odluka zavisi, između ostalog, od lokacije na kojoj se objekat nalazi. Ako se utvrdi da se može legalizovati, vlasnik je dužan da pribavi potvrdu da je neformalni objekat stabilan i siguran za upotrebu. U saradnji sa nadležnim organom jedinice lokalne samouprave, utvrđuje se plaćanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i eventualno plaćanje degradacione naknade. Nakon dostavljanja svih potrebnih dokaza, nadležni organ donosi rješenje o legalizaciji, koje se dostavlja organu nadležnom za upis prava u katastar nepokretnosti.
Kada je riječ o troškovima koji građani mogu očekivati u ovom procesu, Čanović podsjeća da je to plaćanje komunalija, troškovi ispitivanja statičke i seizmičke stabilnosti objekta i degradaciona naknada.
- Tačni troškovi komunalnog opremanja utvrđivaće se za svaki objekat ponaosob, u zavisnosti od lokacije, njegove površine i drugih karakteristika. Degradacionu naknadu plaćaće svi objekti preko 150 m2, osim onih čija je namjena osnovno stanovanje i za objekte opšteg interesa.
Čanović kaže da je u Nacrt zakona uveden pojam neformalnog objekta za osnovno stanovanje, kako bi se regulisala prava vlasnika takvih objekata koji ipak moraju biti srušeni, kao i njegovog domaćinstva.
- Članom 30 Nacrta zakona definisano je obavezno obezbjeđenje alternativnog smještaja u slučaju uklanjanja objekta osnovnog stanovanja. Jedinica lokalne samouprave dužna je da, u slučaju uklanjanja neformalnog objekta osnovnog stanovanja, obezbijedi alternativni smještaj davanjem stana u zakup po minimalnim cijenama, dodjelom zemljišta za izgradnju stambenog objekta, davanjem naknade u visini minimalne zakupnine ili na neki drugi način.
Ipak, postoje pitanja na koja Nacrt zakona ne može dati odgovor, a to je bespravna gradnja u zoni morskog dobra i nacionalnim parkovima, za koje je legalizacija nemoguća.
- Vidjećemo u kom obliku će ostati ovo rješenje do formiranja Prijedloga zakona. Svakako da nam je od početka bilo jasno da će veliki broj pitanja i primjedbi u toku javne rasprave biti usmjeren upravo na predloženu zabranu legalizacije u ovim zonama, ali smo bili svjesni da se moramo voditi javnim interesom. Cilj je bio ne samo prepoznavanje devastiranog prostora, već njegova revitalizacija i dalje očuvanje, i u tom kontekstu smo i ponudili ovakvo rješenje – precizira Čanović.
Čanović podsjeća da će se nakon završetka javne rasprave, koja traje još dvije sedmice, uzeti u obzir sve primjedbe. Naravno, jedan od glavnih razloga jesu specifičnosti svakog od crnogorskih regiona, pa je sada prerano za definisanje promjena u Nacrta zakona.
- Ipak, može se zaključiti da većina do sada datih primjedbi predstavlja iste ili slične dileme sa kojima smo se suočavali i mi kao predlagači ovog Nacrta zakona. To se, na primjer, odnosi na pitanje dužine plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, gdje su različiti zahtjevi građana i lokalne samouprave. Zbog ovakvih primjera, moraćemo uložiti maksimalne napore da Prijedlog zakona bude rješenje koje balansira između realnih mogućnosti građana i potreba lokalnih samouprava.
Sve primjedbe sa javne rasprave biće sumirane u Izvještaju koji će, sa Prijedlogom zakona, biti razmatran na sjednici Vlade.
- U svakom slučaju, pokušaćemo da predložimo najbolja moguća rješenja, vodeći se prvenstveno javnim interesom – zaključuje Čanović za Portal Analitika.
