Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora ANIMA podsjetio je da je prošlo 33 godine od otmice i ubistva civila iz voza 671 na stanici u Štrpcima, jednog od najtežih i najduže nekažnjenih zločina tokom ratova devedesetih.
Kako podsjećaju, 27. februara 1993. paravojna formacija Osvetnici, zajedno sa srpskim oružanim formacijama predvođenim Milanom Lukićem, zaustavila je voz koji je saobraćao iz Beograd ka Bar. Uz podršku policijskih pripadnika koji su se nalazili u vozu, oteli su 20 civila nesrpske nacionalnosti.
“Svi su potom ubijeni, samo zbog nacionalne pripadnosti, što je bilo navedeno u njihovim dokumentima. Najmlađa žrtva imala je 16, a najstarija 59 godina. Većina žrtava bila je iz Prijepolja, Priboja, Beograda i Podgorice”, navode iz ANIMA-e.
4Kako su naglasili, ni danas, 33 godine kasnije, posmrtni ostaci većine njih nijesu pronađeni.
“Za zločin u Štrpcima osuđeni su: Nebojša Ranisavljević — 15 godina zatvora pred Višim sudom u Bijelom Polju, Mićo Jovičić — pet godina zatvora u Sudu BiH (priznao krivicu), Milan Lukić — osuđen u Haškom tribunalu za zločine u Višegrad na doživotnu kaznu, ali ne i za Štrpce. Pred Višim sudom u Beogradu 2024. izrečene su prvostepene presude Gojku Lukiću, Dušku Vasiljeviću i Jovanu Lipovcu na po 10 godina, te Draganu Đekiću na pet godina”, naveli su.
Uprkos ovim presudama, ističu, naredbodavci i politički organizatori zločina nikada nijesu procesuirani.
“Podsjećamo crnogorsku javnost i institucije da je zločin u Štrpcima izvršen u naše ime i ne može se distancirati od ovog zločina, niti od patnje porodica koje već tri i tri decenije čekaju istinu, posmrtne ostatke najbližih i potpunu pravdu. Podržavamo inicijativu HRA – Akcija za ljudska prava i Udruženja “Štrpci” da se: nastavi sudski proces do pune odgovornosti svih nalogodavaca, intenziviraju napori na pronalaženju posmrtnih ostataka, osigura institucionalna, materijalna i simbolička podrška porodicama žrtava, te da se ovaj zločin na dostojanstven način obilježi u Crnoj Gori i regionu”, poručuju oni.
Prema njihovim riječima, ignorisanje ovih obaveza predstavlja nastavak politike zaborava, selektivnog sjećanja i institucionalnog poricanja odgovornosti.
“Neophodno je da Crna Gora prekine politiku izbjegavanja suočavanja sa prošlošću i prekine sa pokušajima relativizacije i minimiziranja ratnih zločina. Samo utvrđivanje pune istine, javno priznanje i jasno osuđivanje zločina mogu spriječiti njihovo ponavljanje. Pamtimo otmicu u Štrpcima. Tražimo pravdu, istinu i odgovornost”, poručuju iz ANIMA-e.
