Jedna od stvari koja se mora definisati jeste, kako je kazao, pitanje većine prilikom izbora sudija, kao i način izbora nosilaca pravosudnih funkcija.
- Predsjednika Vrhovnog suda treba da bira Sudski savjet, ne parlament i to će sasvim sigurno biti naša preporuka – precizirao je Bukikio.
Predsjednik Venecijanske komisije boravio je dva dana u radnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika Ustavnog suda Crne Gore prof. dr Milana Markovića. Predsjednik VK razgovarao je sa našim zvaničnicima, kao i sa predstavnicima parlamenta i stranaka, i vladajućih i opozicionih. Razgovor za Pobjedu upriličen je u prostorijama Ustavnog suda, institucije kojoj se, kako kaže Bukikio, mora pomoći finansijski, tehnički, kadrovski, kako bi mogla uspješno da obavlja veliki posao koji joj predstoji.
Na pitanje Pobjede što to znači, gospodin Bukikio je odgovorio da postoji veliki broj ustavnih žalbi, a na naš komentar da to pokazuje da su izmjene Ustava bile neophodne, odgovorio je kratko:
- Da, svakako.
POBJEDA: Na preporuke Venecijanske komisije poziva se i vlast i opozicija. I svi tvrde da su u pravu i da su Vas, odnosno tijelo na čijem ste čelu razumjeli baš kako treba. Kako to komentarišete?
BUKIKIO: Pozicija Venecijanske komisije je veoma jasna, i u skladu je sa međunarodnim standardima. Uzmimo za primjer izbor predsjednika Vrhovnog suda. Nije normalno da ga bira parlament. Po nama, predsjednika Vrhovnog suda treba da bira Sudski savjet.
Što se tiče izbora sudija Ustavnog suda, postoje različita rješenja i u Evropi i u svijetu. Moguće je da se oni biraju i u parlamentu. U nekim državama, recimo, kao što je Njemačka, parlament bira sudije Ustavnog suda. U Italiji imamo rješenja da određeni broj sudija tog suda bira parlament, određeni broj imenuje predsjednik države, a jedan broj imenuje Vrhovni sudski savjet. U Fancuskoj, predsjednika i sudije Ustavnog suda imenuje predsjednik države, ali postoji i određeni broj sudija koje imenuje parlament, a određeni broj sudija imenuje i Senat. Tako da je sve moguće.
POBJEDA: Šta Vi savjetujete Crnoj Gori?
BUKIKIO: Prvo da podsjetim da je Venecijanska komisija demokratsko, nezavisno, nepristrasno i neutralno tijelo. Mi ćemo proučiti predlog novih rješenja u dijelu pravosuđa i dati naš stav o tome, naše mišljenje. Ja, kao predsjednik ne mogu da prejudiciram šta će VK reći.
Ali, uzmimo, na primjer, izbor sudija Ustavnog suda. Što se nas tiče, nije sporno da se sudije Ustavnog suda biraju na predlog predsjednika države, ali bi bilo dobro da taj predlog dobije i potvrdu u parlamentu, odnosno da za njega glasa kvalifikovana većina – recimo, dvotrećinska većina. Time bi se stavilo do znanja da izabrane sudije imaju podršku većine u parlamentu, ne samo iz redova vlasti nego i dijela opozicije.
To ponekad može da izazove blokadu izbora, jer ako se opozicija ne slaže sa predlozima onda oni neće moći da budu izabrani. Ali, to je s druge strane znak političke demokratske zrelosti jednog društva. I pozicija i opozicija u parlamentu moraju da budu konstruktivni i da izaberu kvalifikovane osobe koje na pravi način mogu da vrše funkciju sudije Ustavnog suda.
POBJEDA: Za podršku ustavnim promjenama u dijelu pravosuđa potrebna je dvotrećinska većina. U crnogorskim uslovima to nije jednostavno obezbijediti…
BUKIKIO: Ali jednog dana ta situacija mora da se promijeni i ta podjela u vašem društvu mora da se prevaziđe. Crna Gora je dosta napredovala i u demokratiji i u ekonomiji. Vaša država je članica Savjeta Evrope. Praktično ste pred ulaskom u Evropsku uniju i ne možete sebi više da dozvolite da budete jedna podijeljena demokratija. Dakle, svi građani, sve političke partije u ovoj državi moraju da ulože napor da se podjele prevaziđu.
Prije svega, potrebna je dobra volja, osjećaj za kompromis svih političkih partija.
Međutim, treba na prevazilaženje podjela djelovati suštinski, a ne isključivo političkim metodama.
POBJEDA: Dio opozicije podršku ustavnim promjenama u dijelu pravosuđa uslovljavaju rješavanjem identitetskih pitanja. Kako to komentarišete?
BUKIKIO: To je politička igra, ali i pokazatelj nedovoljne političke zrelosti. Ali, to ne može biti opravdanje. Svi građani Crne Gore su evropski građani koji imaju isti ideal i koji dijele istu sklonost prema Evropi. U ime građana svi treba da sjednu za sto i pokušaju da pronađu rješenje.
POBJEDA: A ucjene opozicije?
BUKIKIO: Kažete da su u Crnoj Gori pravosudne reforme povezane sa pitanjima identiteta. To nije normalno. Nacionalni identitet je jedna, a pravosudne reforme su druga stvar. Uloga političara je upravo u tome da nađu neka rješenja, da postignu kompromis, da budu konstruktivni. Ne može se pregovarati sa onima koji su ušančeni u svoje tabore. To je put za blokadu razvoja društva.
POBJEDA: Da li preporuke Venecijanske komisije ostavljaju prostor za različita tumačenja?
BUKIKIO: Mislim da smo veoma jasni. Takve stvari o kojima govorite dešavaju se i u drugim državama. Politički akteri u državama shvataju naše preporuke i tumače ih prema svojim naklonostima. Crna Gora je, što se tiče poljednjeg predloga ustavnih promjena koje smo dobili, prihvatila osnovne predloge Venecijanske komisije. Dakle, ostalo je par nekih stvari za koje ne mogu da kažem da su marginalne, ali jesu stvari oko kojih bi trebalo učiniti dodatni napor da se obezbijedi neka vrsta kompromisa.
POBJEDA: Koja su to pitanja?
BUKIKIO: Radi se o pitanju kvalifikovane većine i sastava Sudskog savjeta. To tijelo ima veoma važnu ulogu, kako zbog izbora predsjednika Vrhovnog suda, tako i zbog disciplinskih sankcija protiv sudija. Pogotovo kad se radi o sankcijama protiv sudija bitno je da postoji paritet članova u Sudskom savjetu koji dolaze iz reda nosilaca pravosudnih funkcija i laičke javnosti.
POBJEDA: Šta podrazumijevate pod tim laička javnost? Ljude iz struke ili…?
BUKIKIO: Svakako ljude iz pravne struke, ali koji nijesu na funkcijama u pravosudnom sistemu – pravnici advokati, profesori prava… To će biti preporuka Crnoj Gori kada se radi o izboru članova Sudskog savjeta.
Da bi izbjegli da ljudi na funkcijama u pravosuđu imaju dominantnu ulogu u tom tijelu, naš predlog je da u Sudskom savjetu bude pola sudija, a pola pravnika koji nijesu direktno na pravosudnim funkcijama.
Predlog koji je Crna Gora nama ranije uputila jeste da u Sudskom savjetu budu, osim predsjednika Vrhovnog suda i ministra pravde, po četvoro, uslovno rečeno laika, i četvoro sudija. Međutim, ministar pravde ne može da glasa kada se radi o disciplinskim mjerama protiv sudija. U tom slučaju nemate paritet – jer ostaje četiri – četiri. Ali, kako je i predsjednik Vrhovnog suda sudija, onda se odluke mogu donositi sa pet prema četiri. Međutim, može se predložiti da, recimo, predsjednik Vrhovnog suda nema pravo glasa i da odluka bude četiri prema četiri. Svrha našeg predloga je da imamo podjelu pola – pola, kada se glasa o disciplinskoj odgovornosti sudija.
Dakle, kao što sam rekao, radi se samo o par stvari koje još treba pojasniti i definisati. Vi ste, međutim, napravili toliko dobrih stvari da treba samo još ponešto dodati, i to je to.
POBJEDA: Jesmo li mogli reformisati pravosuđe bez ustavnih promjena, putem određenih zakona?
BUKIKIO: Nažalost, ne. Jer, kao i u mnogim drugim državama i kod vas se pravosudni sistem uređuje Ustavom i ne može se jednostavnijim putem – zakonima – promijeniti, odnosno unaprijediti pozicija pravosuđa.
I mislim da je dobro što je tako. Zato što pravosuđe, koje predstavlja treći stub vlasti u državi, treba da bude regulisano i u Ustavu.
Država, identitet i kompromis
POBJEDA: Crna Gora je mlada država. Prošlo je tek šest godina od obnove nezavisnosti. Dokle praviti kompromise kada se radi o identitetskim pitanjima? Nije li to svojevrstan rizik i uvod u nove podjele i nestabilnost?
BUKIKIO: Nijesam dovoljno upoznat sa problemima koji se pojavljuju u dijelu identitetskih pitanja u Crnoj Gori. Tačno je da je Crna Gora mlada država, da je tek nekoliko godina od obnove nezavisnosti. Međutim, Crna Gora je za tako kratak period napravila značajan napredak. Ta činjenica, jednostavno, odslikava vašu realnost – da u Crnoj Gori, u narodu, postoji želja da se ide naprijed. Da se prevaziđu podjele i izvjesni konflikti koji, nažalost, još postoje.
Rekao sam da nijesam dovoljno upoznat, pa ni kompetentan da govorim o rješavanju identitetskih pitanja u Crnoj Gori. Siguran sam, međutim, da većina u parlamentu treba da bude u stanju da prihvati neke predloge koji će donekle ići u susret zahtjevima opozicije. Naravno u određenoj mjeri, a ne da se ruši država. S druge strane, opozicija bi trebalo da neke od ponuđenih predloga od strane većine prihvati.
Šta narod u Crnoj Gori želi – želi ujedinjenu državu, jednu evropsku državu, demokratsku državu i ekonomski razvijeno društvo. Ima li ikoga u Crnoj Gori koji ovo ne želi. Te podjele se mogu i moraju prevazići.
Sa mnogima je bilo teže nego sa Crnom Gorom
POBJEDA: Crna Gora se Venecijanskoj komisiji često obraća. Prisjetimo se samo izbornog zakona. Da li vam je i sa drugim državama bilo ovako naporno kao sa nama?
BUKIKIO: Svakako. Vrlo često mnogo teže nego sa Crnom Gorom. Sad ste došli do, što se kaže, finog podešavanja. Nemojte sad da bacite pod noge sve što ste postigli.
Predsjednika Ustavnog suda treba da biraju sudije
POBJEDA: Pozicija Ustavnog suda u predlogu ustavnih promjena?
BUKIKIO: Posjetio sam Ustavni sud i vidio da ima baš puno posla, posebno po pitanju ustavnih žalbi. Sedam sudija sa sedam savjetnika ne mogu da odrade taj posao i dobro je što će broj sudija da se poveća. Ali, i pored toga potrebna su veća finansijska sredstva i više ljudi da bi se taj posao uspješno i efikasno obavio. Ustavni sud je veoma značajna institucija u jednoj državi. To je garant demokratije, zaštitnik ljudskih prava i vladavine prava. Dakle, to je organ koji mora da ima uslove da može nesmetano raditi svoj posao.
Mi smo razgovarali sa predsjednikom Ustavnog suda, gospodinom Markovićem i svim sudijama i slažemo se sa predlogom da predsjednika Ustavnog suda treba da biraju sudije. To je dobra stvar. Takođe, smatramo da je dobro predloženo da mandat sudija bude 12 godina, ali da se poslije toga ne mogu više birati.
Dobar je i predlog da mandat predsjednika Ustavnog suda bude tri godine, ali ja sam za to da se mandat može obnoviti još jedanput. Šteta je mijenjati predsjednika Ustavnog suda poslije tri godine ako dobro radi i ako su sudije zadovoljne načinom rada čovjeka koji je na toj dužnosti. Smatramo takođe da je povećanje broja sudija na devet dobro rješenje.
Tako da ima puno stvari koje su dobre. Delikatno pitanje jeste većina potrebna za izbor sudija Ustavnog suda.
Promjena Ustava nije laka stvar
POBJEDA: Kažete da ustavne promjene nijesu laka stvar, ali da ga treba prilagoditi društvu i vremenu?
BUKIKIO: Promjena Ustava nije laka stvar i zato taj akt treba mijenjati što je manje moguće. Ali, Ustav mora da se prilagodi društvu, modernim vremenima. Kad društvo traži da se promijeni ustav, to mora da se desi. To je sada slučaj sa Crnom Gorom. Položaj pravosuđa u sadašnjem Ustavu Crne Gore nije bio dobar i zato ga je trebalo promijeniti. Ponavljam, nije lako mijenjati najviši pravni akt u državi. Zato što tu treba da se postigne najveći mogući stepen konsenzusa.
Upravo iz tog razloga sam govorio da treba imati veliki osjećaj odgovornosti od strane svih političkih aktera. Jer, određena reforma jeste potrebna, tako da, bez obzira na političke razlike, treba sjesti za pregovarački sto i pokušati da se dođe do rješenja, ali rješenja koja su dobra za društvo čitavo i pritom u skladu sa međunarodnim demokratskim standardima.
POBJEDA: Kako ocjenjujete crnogorske kapacitete u pravosuđu?
BUKIKIO: Znam svega nekoliko pravnika u Crnoj Gori i iz mojeg iskustva sa njima mislim da se radi o evropskom nivou, da su dobro pripremljeni da rade svoj posao i da će biti na nivou bilo koje države u Evropi.
