Učestale blokade saobraćajnica, pravna neizvjesnost i odsustvo jasne reakcije institucija otvorili su opasnu zonu u kojoj se pravo na protest sudara sa pravom građana na bezbjednost i normalan život. Da se stanje komplikuje dokazuje i najava kamiondžija da će blokirati glranične prelaze. Sagovornici Pobjede upozoravaju da Crna Gora nema problem sa zakonima, već sa njihovom selektivnom i politički motivisanom primjenom, što društvo gura ka pravnoj anarhiji i potpunom gubitku autoriteta države.
Programski direktor Centra za građansko obrazovanje Petar Đukanović ukazao je da većina evropskih zemalja ima jasno uređene zakone o javnim okupljanjima, koji omogućavaju ograničenja protesta kada oni ozbiljno remete javni red, ali uz strogo poštovanje demokratskih standarda.
Siva zona
- Evropski i međunarodni standardi jasno prepoznaju pravo na mirno okupljanje kao temeljno ljudsko pravo, ali istovremeno dozvoljavaju njegovo ograničenje kada je to nužno, srazmjerno i utemeljeno u zakonu. Upravo na toj ravnoteži godinama insistira civilni sektor, upozoravajući da se ne smije ići ni u represiju, ali ni ka pravnoj anarhiji. Crna Gora ne uspijeva da ovo pitanje uredi na principijelan i demokratski način jer je aktuelna vlast pokušala da riješi problem kroz opšte zabrane i kaznenu politiku, vođena uskim političkim interesima, umjesto promišljenim pristupom. Istovremeno, iste vlasti ne uređuju pitanje javnih okupljanja zato što im postojeće stanje pravne nejasnoće i selektivne primjene zakona politički odgovara. Umjesto jasnih, preciznih i evropski usklađenih pravila, održava se siva zona u kojoj se jedni protesti tolerišu, a drugi pokušavaju ograničiti ili obeshrabriti, u zavisnosti od trenutnog političkog interesa - ističe Đukanović, dodajući da bi principijelno uređenje ove oblasti značilo i gubitak prostora za političku manipulaciju, što očigledno vlastima ne odgovara.
Odgovarajući na naše pitanje zašto je nevladin sektor bio protiv amandmana kojima bi se zabranile blokade ključne infrastrukture, Đukanović je kazao da su ti amandmani bili pravno neodrživi i u suprotnosti sa međunarodnim standardima.
- Civilni sektor je s pravom upozorio da je njihov stvarni cilj bio gušenje protesta na Kruševom ždrijelu, koji su bili uredno prijavljeni i zakoniti, ali politički nepoželjni. Tu poziciju su podržali i međunarodni partneri, uključujući sistem UN i Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori.
Planirano uvođenje opšte zabrane okupljanja na magistralnim i regionalnim putevima i graničnim prelazima, prema međunarodnom pravu, smatra se pretpostavljeno nesrazmjernim. Praksa Evropskog suda za ljudska prava jasno razlikuje povremeno ometanje saobraćaja, koje može biti dopušteno, od dugotrajnih blokada magistralnih puteva koje onemogućavaju rad hitnih službi i ozbiljno ugrožavaju prava drugih građana. U takvim slučajevima, ograničavanje ili zabrana okupljanja, kao i sankcionisanje organizatora, mogu biti opravdani. Ono što je bilo neprihvatljivo jeste apsolutna zabrana svih okupljanja na saobraćajnicama i uvođenje pretjerano visokih kazni, jer bi to imalo zastrašujući efekat na demonstrante i bilo suprotno Ustavu i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima - objasnio je Đukanović.
Komentarišući sve učestalije prijetnje građana da će i sami blokirati puteve ili dolaziti ispred kuća pojedinaca, Đukanović upozorava da ovakva situacija samo perpetuira društvenu i institucionalnu krizu.
- Anarhija na ulicama nije uzrok, već posljedica. Ona je direktan odraz nefunkcionalnosti sistema. Kada država ne primjenjuje zakon jednako prema svima, kada jedne blokade toleriše, a druge pokušava da zabrani, građani gube povjerenje u institucije i bivaju ohrabreni da uzmu stvar u svoje ruke. Tada se stvara opasan osjećaj da je sve dozvoljeno i da svako ima pravo da samostalno ugrožava javni red i bezbjednost. Danas svjedočimo apsurdnim situacijama u kojima na ulice istovremeno izlaze različite grupe sa potpuno suprotnim zahtjevima – od protivljenja izgradnji kolektora do protesta zbog legalizacije nelegalno izgrađenih objekata. U odsustvu jasnih pravila, procedura i pravne sigurnosti, sistem gubi autoritet, a haos se normalizuje, jer svako može tvrditi da su mu neka prava ugrožena i da zbog toga pribjegava protestima i pritiscima - tvrdi Đukanović.
Govoreći o ulozi Vlade, Đukanović ocjenjuje da ona nema jasnu strategiju, niti političku hrabrost da upravlja krizama.
- Umjesto principijelnog pristupa, vodi se dnevnom političkom kalkulacijom. Kada joj protesti nijesu politički odgovarali, pokušavala je da ih zabrani na brzinu i bez dijaloga. Danas, kada se suočavamo sa neprijavljenim i nepredvidivim blokadama, Vlada ćuti. Ne radi se o pasivnosti, naprotiv, lošim postupanjem i nečinjenjem, Vlada vrlo aktivno doprinosi urušavanju sistema. Kao primjer imamo incident sa turskim državljanima, kada je vlast, umjesto smirivanja situacije, povlađivala dijelu javnosti na osnovu neprovjerenih i netačnih informacija, dozvoljavajući eskalaciju ksenofobije i islamofobije na ulicama Podgorice. Za to niko nije snosio odgovornost - ističe Đukanović, dodajući da bi upravo preuzimanje odgovornosti, ostavke i sankcije bile snažan signal da sistem funkcioniše i da se povjerenje u institucije može obnoviti.
On je osvrćući se na ulogu policije u blokadama i zašto je dozvoljeno ne samo blokiranje saobraćaja, već i potpuna neizvjesnost građana o tome kada će do blokada doći, kazao da se policija u ovoj situaciji ne ponaša profesionalno.
- Umjesto da dosljedno primjenjuje zakon i obezbijedi ravnotežu između prava na protest i prava drugih građana, ona očigledno djeluje pod političkim pritiskom. Neprijavljeni protesti se ne sprečavaju, saobraćaj se ne reguliše na predvidiv način, a građani ostaju taoci neizvjesnosti, uz ozbiljno ugroženu bezbjednost. Vidjeli smo brojne konfliktne situacije i rizike kojima su bili izloženi građani, preusmjereni na alternativne putne pravce samo da se ne bi djelovalo protiv onih koji protestuju. Iako se sektor bezbjednosti formalno predstavlja kao profesionalizovan, u svakoj ozbiljnijoj krizi pokazuje da nema kapaciteta za upravljanje složenim i osjetljivim situacijama jer postupa selektivno i neprincipijelno - ocijenio je Đukanović.
Nestručnost
Advokat Veselin Radulović problem sagledava iz pravnog ugla i naglašava da Crna Gora nema problem sa zakonom, već sa njegovim neprimjenjivanjem u praksi. On podsjeća da aktuelni Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama daje ovlašćenje policiji da ograniči slobodu javnog okupljanja ako je to nužno u demokratskom društvu radi sprečavanja narušavanja javnog reda i mira, vršenja krivičnih djela, ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica, bezbjednosti lica i imovine, ili na zahtjev organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja, u slučaju ugrožavanja zdravlja.
- Nenajavljano blokiranje saobraćajnica koje se dešava prethodnih dana nije dozvoljeno, ali policija toleriše kršenje zakona. Svaki protest i pravo na javno okupljanje treba posmatrati i cijeniti odvojeno, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja i na osnovu toga donositi odluku o eventualnom ograničavanju prava na protest i okupljanje. Prava i slobode svakog lica prestaju tamo gdje počinju prava i slobode drugih i zato je policija ta koja bi trebala u svakom slučaju da ocjenjuje, ne samo da li je neko okupljanje blagovremeno prijavljeno, već prije toga što je razlog okupljanja, na koji način se okupljanja organizuju i sprovode, da li se i u kojoj mjeri ugrožavaju prava i slobode drugih, da li je ugrožen javni red i mir, da li je ugrožena bezbjednost lica i imovine, uključujući i lica koja protestuju i slično. Danima svjedočimo nenajavljenim blokadama saobraćajnica koje prijete da dovedu do težeg ugrožavanja bezbjednosti i koje se organizuju i sprovode tako da se stiče utisak da imaju za cilj isključivo blokade i ugrožavanje drugih, a ne zaštitu životne sredine. Naravno da mještani Botuna i Zete imaju pravo na protest zbog izgradnje kolektora, ali treba imati u vidu da je ta lokacija za izgradnju kolektora javno objavljena prije dvije decenije - ukazao je Radulović.
Danas, kada se suočavamo sa neprijavljenim i nepredvidivim blokadama, Vlada ćuti. Ne radi se o pasivnosti, naprotiv, lošim postupanjem i nečinjenjem, Vlada vrlo aktivno doprinosi urušavanju sistema, kaže Đukanović
On je istakao da je nerazumljivo zašto niko nije blokirao saobraćaj u vrijeme kada se o promjeni lokacije moglo pregovarati, već se to radi sada i to na način koji ne može promijeniti ništa kada je u pitanju izgradnja kolektora, ali može dovesti do ozbiljnog ugrožavanja bezbjednosti lica i imovine, dodajući da je zbog toga neumjesno i neprihvatljivo ta okupljanja porediti sa protestima građana Cetinja zbog dva masovna ubistva u tom gradu i odsustva bilo kakve odgovornosti.
- Problemi koje imamo svakodnevno u praksi ne mogu se riješiti izmjenama zakona, već njihovom pravilnom primjenom, koja u Crnoj Gori izostaje zbog nesposobnosti rukovodećeg kadra policije i nedostatka volje, koji je posljedica političke kontrole. Nespremnost policije da pravilno i adekvatno primijeni zakon ozbiljno prijeti da se situacija potpuno otme kontroli i da građani odluče da sami zavode red, što može dovesti do ozbiljnog ugrožavanja bezbjednosti lica i imovine. Vladu čine uglavnom nesposobni i nestručni ljudi sumnjivih kvalifikacija i diploma sa nerijetko lošim političkim i ličnim namjerama, posebno u oblasti javne bezbjednosti. Od takvih nije realno očekivati profesionalnu reakciju u skladu sa zakonom - naglasio je Radulović dodajući da je praksa pokazala da su učesnici mirnih i opravdanih protesta označavani kao saradnici kriminalnih klanova ili bivšeg režima, dok su nasilni protesti organizovani suprotno zakonu obezbjeđivani.
Danima svjedočimo nenajavljenim blokadama saobraćajnica koje prijete da dovedu do težeg ugrožavanja bezbjednosti i koje se organizuju i sprovode tako da se stiče utisak da imaju za cilj isključivo blokade i ugrožavanje drugih, a ne zaštitu životnesredine, ističe Radulović.
Govoreći o protivljenju nevladinog sektora amandmanima kojima bi se zabranile blokade ključne infrastrukture, Radulović podsjeća da je uvođenje takvih opštih zabrana u suprotnosti sa Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
- Nevladin sektor je bio protiv amandmana kojim bi se zabranile blokade ključne infrastrukture i ja sam podržao zahtjeve nevladinog sektora. Uvođenje takvih vrsta opštih zabrana nije u skladu sa Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ponavljam da probleme koje imamo u praksi zbog neprimjenjivanja zakona ne možemo riješiti tako što ćemo promijeniti zakon na način što ćemo sniziti dostignuti stepen zaštite ljudskih prava. Takvi potezi nijesu svojstveni demokratskim državama, već državama u kojima vlast čine nesposobni, nestručni i veoma često pokvareni ljudi kojima su fotelja i funkcija važnije od bilo kog problema. Zato podnošenje takvog prijedloga od strane predstavnika vlasti ne govori o želji da se ovaj problem riješi, ali govori o karakteru i profilu osoba koje vrše vlast, posebno onih u bezbjednosnom sektoru koji nezakonita okupljanja tolerišu i obezbjeđuju, a mirna i opravdana dovode u vezu sa organizovanim kriminalom - zaklučio je Radulović.
