Literatura

Novo izdanje Matice crnogorske u saradnji s Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske

Analogni mostovi svjetlosti: Veze Crne Gore i Hrvatske kroz fotografski objektiv

Umjesto da fotografije dijeli po nacionalnim ili školskim linijama, ona istražuje i bilježi kretanja: tokove ljudi, ideja, tehnika i motiva koji su se kretali Jadranom povezujući Dubrovnik, Zadar, Split, Rijeku i Zagreb s Bokom, Budvom, Barom, Cetinjem i Podgoricom, zabilježila je autorka Maja Đurić

Analogni mostovi svjetlosti: Veze Crne Gore i Hrvatske kroz fotografski objektiv Foto: Matica crnogorska
Portal AnalitikaIzvor

Knjiga „Analogni mostovi svjetlosti – hrvatski i crnogorski fotografi (1845–1975)“ Maje Đurić, istoričarke umjetnosti sa Cetinja, objavljena je u izdanju Matice crnogorske, Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i zagrebačkog Skaner studija. 

Ova bogato ilustrovana knjiga prati i dokumentuje 130 godina vizuelne razmjene između Hrvatske i Crne Gore. Urednik izdanja je Marko Špadijer, a u ime izdavača knjigu potpisuju Ivan Jovović, Petar Popović i Maja Savićević.

Autorka u predgovoru objašnjava da umjesto da fotografije dijeli po nacionalnim ili školskim linijama, ona istražuje i bilježi kretanja: tokove ljudi, ideja, tehnika i motiva koji su se kretali Jadranom povezujući Dubrovnik, Zadar, Split, Rijeku i Zagreb s Bokom, Budvom, Barom, Cetinjem i Podgoricom.

„U središtu je praksa – studio i putujuća radnja, revers i pečat, narudžbina i namjena, distribucija razglednica i ulazak muzejsku zbirku iz tih radnih procedura oblikuje se zajednička vizuelna gramatika regiona“, napisala je Đurić u uvodu. 

Fotografija kao tehnološki kulturni fenomen u Crnu Goru ulazi posredno preko dubrovačkih i dalmatinskih fotografa, vojnih i civilnih kanala, Austrougarske te apotekarsko-zanatskih mreža, navodi autorka.

„Od početka se oslanja na znanja i infrastrukturu sa strane, ali se ne gubi autentičnost. Naprotiv, formira se specifičan način gledanja – spoj tehničkog transfera, kulturnog posredovanja i lokalnog usvajanja vizuelnih kodova. Na tom razmeđu djeluju posrednici i pioniri – od ranih ateljea i veduta do dokumentarnih i eksperimentalnih praksi 20. vijeka. Riječ je o trajnoj cirkulaciji pogleda između dviju obala. Knjiga, prema tome, obuhvata i hrvatske autore aktivne u crnogorskom sredinama i crnogorske fotografe čiji su radovi sazrijevali u hrvatskom kontekstu“, objasnila je autorka knjige „Analogni mostovi svjetlosti - hrvatski i crnogorski fotografi (1845–1975)“. 

Đurić je istoričarka umjetnosti, kustoskinja i umjetnička fotografkinja. Magistrirala je u Pragu iz oblasti istorije umjetnosti, a doktorirala u Beogradu temom o ulozi fotografije u oblikovanju crnogorskog vizuelnog identiteta. 

Redovna je profesorica na Univerzitetu Donja Gorica, gdje predaje istoriju umjetnosti, istoriju fotografije, muzeologiju i izložbeni dizajn. Kao kustoskinja i autorka realizovala je izložbe u zemlji i inostranstvu; bila je član tima nacionalne prezentacije na EXPO Šangaj, te osnivačica i dugogodišnja predsjednica Instituta za fotografiju Crne Gore.

Portal Analitika